Rast porasta potražnje za gyoza knedlama tijekom pandemije stavio je tvrtku Eat&Holdings na test. Tvrtka se našla nesposobnom pratiti povećanu želju za svojim proizvodima zbog nedostatka radne snage. Kako je izvijestio BBC, proizvođač se okrenuo tehnologiji u potrazi za rješenjem.
U siječnju 2023., Eat&Holdings je otvorio vrhunsku tvornicu opremljenu kamerama s umjetnom inteligencijom. Ove kamere dizajnirane su za otkrivanje defektnih knedli na proizvodnim linijama. Glasnogovornica tvrtke, Keiko Handa, naznačila je da je integracijom umjetne inteligencije radna snaga na proizvodnoj liniji smanjena za gotovo 30 posto.
Unatoč tim napretcima, postoji zabrinutost zbog potencijalnih utjecaja na buduće zapošljavanje. U Japanu, gdje je prosječna dob poljoprivrednika preko 68 godina, postoji hitna zabrinutost zbog smanjenja radne snage. S padom stanovništva tijekom 13 uzastopnih godina i projekcijama smanjenja radne snage od 12 posto između 2022. i 2040., Japan predviđa manjak od 11 milijuna radnika do tada, prema procjenama.
Osim toga, Japan ima najstarije stanovništvo na svijetu, gdje je jedna trećina starija od 65 godina, a to još više otežava niska stopa rađanja. 2021. godine zemlja je zabilježila najmanje rođenih od 19. stoljeća, što je potaknulo premijera Fumio Kishidu da izrazi zabrinutost zbog sposobnosti nacije da funkcionira.
Umjetna inteligencija također se koristi u japanskoj poljoprivredi, ne kako bi zamijenila ljudsku stručnost, već kako bi je podržala. Iako je točnost AI-a oko 70 do 80 posto, nije toliko visoka kao kod stručnjaka, no nadmašuje sposobnosti prosječnog poljoprivrednika, primjećuje Kentarou Taniguchi s Nihon Nohyaku. Poljoprivrednik Kensuke Takahashi slaže se prepoznajući AI kao instrument koji modernizira poljoprivredu.
U Yokosuki, prefektura Kanagawa, AI poput chatbota ChatGPT pomaže u administrativnim zadacima, čime gradu štedi procijenjenih 22.700 sati rada godišnje. Nacionalna digitalna agencija odražava ovaj trend, istražujući AI kako bi olakšala opterećene sektore.
Iako mnogi rast AI-a smatraju prijetnjom ljudskim poslovima, Kusunoki iz digitalne agencije nacionalne vlade tvrdi da tehnologija nije zamjena za radnike, već alat za poboljšanje produktivnosti.
Bitna pitanja i odgovori:
1. Kako se AI koristi za ublažavanje nedostatka radne snage u Japanu?
AI se koristi u raznim industrijama u Japanu kako bi se poboljšala efikasnost proizvodnje i suprotstavila nedostatku radne snage. Na primjer, u prehrambenoj industriji, kamere s AI-om koriste se za identifikaciju defektnih proizvoda, smanjujući potrebu za ručnom inspekcijom. U poljoprivredi, AI pomaže poboljšati donošenje odluka i povećati prinose usjeva, pružajući podršku u situacijama gdje može nedostajati ljudska stručnost.
2. Koje su ključne izazovi povezani s integracijom AI-a u radnu snagu?
Ključni izazovi uključuju osiguravanje pouzdanosti i točnosti AI sustava, obučavanje zaposlenika za rad uz AI, rješavanje zabrinutosti oko gubitka poslova, te upravljanje početnim troškovima i investicijama povezanima s implementacijom AI tehnologije.
3. Koje su kontroverze vezane uz korištenje AI-a u kontekstu zapošljavanja?
Glavna kontroverza je mogućnost da AI zamijeni ljudske radnike, što bi moglo dovesti do gubitka poslova i povećane nezaposlenosti. Također postoji strah da bi AI mogao pogoršati postojeće nejednakosti ako se njezine koristi ne raspodijele ravnomjerno među populacijom.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Povećana efikasnost: AI može obraditi i analizirati podatke brže od ljudi, vodeći do efikasnijih procesa proizvodnje.
– Konzistentna kvaliteta: AI može održavati konzistentne razine kontrole kvalitete koje bi mogle biti teško postići za ljudske radnike.
– Smanjuje opterećenje radnika: AI može preuzeti ponavljajuće ili opasne zadatke, smanjujući fizičko i kognitivno opterećenje zaposlenika.
– Nadomješta manjak radne snage: AI tehnologija može popuniti praznine u industrijama koje imaju nedostatak ljudske radne snage.
Nedostaci:
– Gubitak poslova: AI tehnologija potencijalno može dovesti do eliminacije poslova, pogotovo u industrijama koje se mogu visoko automatizirati.
– Visoki početni troškovi: Implementacija AI rješenja zahtijeva značajnu početnu investiciju, što može biti prepreka za neke tvrtke.
– Ovisnost o tehnologiji: Prevelika ovisnost o AI-u može učiniti tvrtke ranjivima na kvarove sustava ili cyber-napade.
– Točnost i pouzdanost: Kako je navedeno, točnost AI-a u zadacima poput poljoprivrede može biti niža od točnosti ljudskih stručnjaka, izazivajući zabrinutost oko sveukupne pouzdanosti.
Za dodatne informacije o umjetnoj inteligenciji, možete posjetiti ugledne izvore poput glavnih domena IEEE za tehničke uvide ili OECD za aspekte politike vezane uz AI i radnu snagu. Imajte na umu da su informacije iznad i pruženi URL-ovi zasnovani na znanju do 2023. godine te se krajolik može promijeniti nakon te godine.