Bugarska dodjeljuje minimalna sredstva za umjetnu inteligenciju
Nedavna istraživanja ističu relativno niski ulaganja Bugarske u umjetnu inteligenciju (AI), bacajući svjetlo na njezinu poziciju u usporedbi s europskim kolegama. S obzirom na to da AI ima potencijal za masivni doprinos globalnom gospodarstvu, zemlja se suočava s ključnom potrebom da podigne uloge u konkurentnom području digitalne inovacije. Sofijina dodjela za AI projekte iz sredstava za digitalizaciju iznosi tek 0,62%.
Natječaj Nove generacije EU (NGEU) pokreće većinu digitalnih investicija
Glavni izvor ulaganja u digitalizaciju u EU jest instrument Nove generacije EU i njezin Facilitet za oporavak i otpornost (FRF). Ti programi predstavljaju značajnih 70% ukupnih ulaganja u digitalnu transformaciju. Bugarskoj je dodijeljeno 10,18 milijuna eura od ukupno impresivnih 117 milijardi eura koje je NGEU osigurao za digitalnu transformaciju članica.
Pozicija Bugarske u pejzažu umjetne inteligencije
Unatoč skromnom doprinosu Bugarske, Italija prednjači s čvrstih 42 milijarde eura rezerviranih za digitalni rast. Važnost AI isticana je predviđanjima koja navode da bi do 2030. godine AI mogao premašiti doprinos od 11 bilijuna eura globalnom gospodarstvu. U tijeku je značajna transformacija radne snage, s procijenjenom 60 milijuna novih radnih mjesta širom svijeta očekivanih do 2025. zbog AI i robotike.
Izazovi ostaju za digitalni napredak Bugarske
Međutim, put do iskorištavanja prednosti AI nije bez prepreka. Stručnjaci u Europskoj istraživačkoj službi Parlamenta, poput Veline Lilyanove, ističu ključne izazove uključujući regulatorne barijere, nedostatak digitalnih vještina, niske razine digitalizacije tvrtki i pitanja povjerenja.
Vizija Europske komisije za 2030.
Europska komisija postavila je ambiciozne ciljeve za 2030. godinu, s ciljem da 90% malih i srednjih poduzeća u EU ostvari osnovnu razinu digitalne intenzivnosti, te da 75% tvrtki EU implementira tehnologije poput računalstva u oblaku, umjetne inteligencije i velikih podataka.
Za pružanje dodatnog konteksta situaciji Bugarske u razvoju AI-a, važno je napomenuti da Bugarska ima povijest snažnih obrazovnih postignuća u matematici, IT-u i inženjerstvu. Unatoč tome, zemlja je imala problema s pretvaranjem obrazovanog talenta u pokretačku snagu za inovacije u AI-u u tempu koji odgovara većim europskim gospodarstvima.
Najvažnija pitanja vezana uz ovu temu uključuju:
– Zašto Bugarska zaostaje u razvoju AI-a?
Bugarska možda zaostaje zbog kombinacije čimbenika poput ograničenih sredstava, male veličine tržišta, “odljeva mozgova” u kojem talentirane osobe odlaze u potrazi za boljim prilikama te možda povijesnog nedostatka fokusa na poticanje inovacijskih ekosustava koji podržavaju tehnologije AI-a.
– Što se može učiniti za napredak AI-a u Bugarskoj?
Potencijalne mjere uključuju povećanje javnih i privatnih ulaganja u AI, poboljšanje regulatornog okruženja za poticanje inovacija, jačanje suradnje između akademskog sektora i industrije te razvoj inicijativa za zadržavanje i privlačenje vrhunskog talenta.
Ključni izazovi povezani s temom uključuju potrebu da se:
– Poveća ulaganje u digitalni sektor.
– Prevaziđe manjak digitalnih vještina.
– Poboljša digitalizacija tvrtki.
– Adresirajući javno povjerenje u nove tehnologije.
Postoje kontroverze oko pitanja poput toga kako bi AI mogao dovesti do gubitka radnih mjesta i etičkih razmatranja oko procesa donošenja odluka u vezi s AI.
Prednosti i nedostaci povezani sa povećanim fokusom na AI-u u Bugarskoj:
Prednosti:
– Gospodarski rast: AI može potaknuti gospodarski rast optimiziranjem procesa i stvaranjem novih proizvoda i usluga.
– Stvaranje radnih mjesta: Na dugi rok, AI bi mogao dovesti do stvaranja novih radnih mjesta, posebno u tehnološkim sektorima.
– Inovacije: Robustan sektor AI-a mogao bi ojačati ulogu Bugarske kao središta inovacija u regiji.
Nedostaci:
– Gubitak radnih mjesta: Postoji rizik da bi AI mogao ukloniti postojeća radna mjesta, što bi moglo dovesti do veće stope nezaposlenosti u određenim sektorima.
– Nedostatak vještina: AI zahtijeva radnu snagu s naprednim digitalnim vještinama, što može biti izazov za brzo razvijanje.
– Brige o privatnosti: Povećana upotreba AI-a može izazvati zabrinutost zbog privatnosti i zaštite podataka.
Za više informacija o razvoju AI-a u Europskoj uniji i strategijama koje je predložila Europska komisija, zainteresirani čitatelji mogu posjetiti web stranice politike vezane uz digitalnu transformaciju na Europskoj komisiji i službena stranica Europske unije. Ovi linkovi trebali bi pružiti više uvida u to kako članice EU, uključujući Bugarsku, planiraju ploviti kroz područje digitalne inovacije i AI-a.