Umjetna inteligencija otvara nove vidike u političkom profiliranju
Istraživači sa Stanford Graduate School of Business postigli su novu razinu razvoja umjetne inteligencije (AI) naučivši je prepoznavati političke sklonosti pojedinca putem prepoznavanja lica. Ova inovativna tehnika ne zahtijeva od subjekta da pokazuje ikakve emocije, sugerirajući da AI može izvlačiti značajne informacije iz neutralnih izraza lica.
Nedavni napredci u AI nastavljaju pomicati granice tehnologije i privatnosti, što je vruća tema među sigurnosnim institucijama u Sjedinjenim Američkim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su nedavno udružile snage kako bi se nosile s takvim zabrinutostima.
U posebno osmišljenom eksperimentu, gotovo 600 sudionika počelo je povjerljivo detaljno opisivati svoja politička uvjerenja putem ankete, nakon čega je slijedilo skeniranje lica pomoću algoritma koji je nastavio procjenjivati njihovu političku orijentaciju.
Algoritam je pokazao značajnu točnost u predviđanju političkog slaganja pojedinaca. Izuzetno, zadržao je svoju prediktivnu moć čak i s neutralnim izrazima lica i bio je slijep na faktore poput dobi ili boje kože. Točnost se samo povećala kada su te karakteristike uzete u obzir.
Posljedice ovih saznanja prilično su opsežne. Analiza je pokazala da bi fizičke karakteristike lica mogle biti povezane s političkim sklonostima, pri čemu liberalni birači imaju određene razlike u strukturi lica u usporedbi s njihovim konzervativnim kolegama.
Međutim, svijest o takvoj tehnološkoj moći ključna je. Istraživači upozoravaju da potencijal za masovni biometrijski nadzor predstavlja veću prijetnju privatnosti nego što je ranije priznato. U svjetlu toga, učinkovitost online političkih kampanja mogla bi biti znatno pojačana, upozoravajući sve na potrebu za pooštrenim politikama vezanim uz AI.
Ključna pitanja i odgovori:
P: Kako AI predviđa politička slaganja putem skeniranja lica?
O: AI koristi algoritme prepoznavanja lica za analizu karakteristika lica s skenova. Ove karakteristike, koje se mogu povezati s političkim uvjerenjima, procjenjuju se bez bilo kakvih emocionalnih izraza koje zahtijeva pojedinac.
P: Na čemu se temelje predviđanja?
O: Predviđanja se temelje na fizičkim karakteristikama lica koje bi mogle ukazivati na politička slaganja pojedinca. Nijanse u strukturi lica između ljudi s liberalnim ili konzervativnim stavovima fokus su procjene.
P: Postoje li ograničenja u prediktivnoj moći AI-ja?
O: Da, iako je AI pokazao značajnu točnost, nije neograničeno precizan. Njegova točnost povećava se kada se uzmu u obzir dob ili boja kože, ali ipak djeluje bez sigurnosti koja dolazi s direktnim potvrđivanjem političkih uvjerenja.
Ključni izazovi ili kontroverze:
– Etičke zabrinutosti: Korištenje AI-ja u ovom kontekstu postavlja značajna pitanja o privatnosti i nadzoru. Incidenti u kojima se tehnologija koristi bez pristanka ili na diskriminatoran način posebno su zabrinjavajući.
– Potencijal za zlouporabu: Vlade ili druge skupine mogle bi iskoristiti takvu tehnologiju za profiliranje, ciljanje ili marginaliziranje pojedinaca na temelju percepcije političkih sklonosti.
– Točnost i pristranost: Još je jedan izazov osigurati da su sustavi AI-a točni i slobodni od unutarnjih pristranosti koje mogu proizlaziti iz podataka na kojima su obučeni.
Benefiti i nedostaci:
– Prednosti:
– Poboljšano ciljanje kampanja: Politčke kampanje mogle bi koristiti ovu tehnologiju za bolje prilagoditi svoje aktivnosti.
– Istraživački uvidi: Saaznanja bi mogla ponuditi društvenim znanstvenicima nove uvide u odnos između izgleda i psihologije, uključujući političku psihologiju.
– Nedostaci:
– Ugrožavanje privatnosti: Tehnologija bi mogla biti smatrana kao upad u osobnu privatnost ako se ljudi skeniraju i profiliraju bez njihovog znanja ili pristanka.
– Potencijal za diskriminaciju: Postoji rizik od diskriminacije ako se takvo profiliranje koristi za nepravedno ciljanje ili isključivanje određenih demografija.
Za više informacija o tehnologijama i politikama vezanim uz umjetnu inteligenciju i privatnost, možete se obratiti glavnim domenama relevantnih sigurnosnih institucija i dodatnim akademskim istraživanjima:
Agencija za nacionalnu sigurnost (NSA)
Vlada Komunikacijska Tijela (GCHQ)
Napomena da su ovi linkovi za glavne domene i trebali bi biti valjani jer su to institucijske web stranice; specifična istraživanja ili članci na temu trebali bi se potražiti unutar tih ili drugih relevantnih domena.