U globalnoj borbi protiv Parkinsonove bolesti, stanja koje pogađa više od šest milijuna ljudi širom svijeta, došlo je do proboja s Univerziteta Cambridge. Istraživački timovi su iskoristili umjetnu inteligenciju (AI) kako bi ubrzali otkriće potencijalnih tretmana, što bi moglo revolucionirati proces razvoja lijekova.
Parkinsonova bolest proizlazi iz nepravilnog funkcioniranja proteina alfa-sinuklein. Kada se ti proteini nakupljaju kao abnormalni skupovi, poznati kao Lewyjeva tijela, oni ometaju pravilno funkcioniranje stanica mozga. Taj skupljanje negativno utječe na kogniciju, pokretljivost, svijest i vizualnu percepciju osobe.
Kako bi se suprotstavili sporom napretku u pronalasku lijeka, znanstvenici identificiraju male molekule koje mogu spriječiti agregaciju ovih štetnih proteina. Na čelu istraživanja, profesor Michele Vendruscolo objasnio je inovativni pristup korištenja tehnika strojnog učenja kako bi AI sustavi mogli locirati spojeve koji mogu blokirati grupiranje proteina.
Iako trenutno nije odobren lijek za Parkinsonovu bolest, ovaj način korištenja strojnog učenja ima potencijal za otkrivanje ciljeva lijekova mnogo brže. Obučavanjem AI sustava s početnim podacima pretrage, sustav uči prepoznavati specifična područja u molekulama odgovorna za vezanje. Istraživači mogu potom ponovno testirati i pronaći najprikladnije molekule, olakšavajući stvaranje učinkovitijih spojeva, a istovremeno smanjujući troškove istraživanja.
Ovaj napredak značajan je korak u programima otkrivanja lijekova, omogućavajući istovremeno istraživanje više puteva. Odražava rastući trend integriranja AI u medicinska istraživanja, slijedeći nedavni razvoj algoritama koji mogu pratiti podrijetlo metastaza raka.
Uloga AI-a u revolucioniranju istraživanja liječenja Parkinsonove bolesti pokreće višeslojnu raspravu o njezinom utjecaju, potencijalnim napretcima, izazovima i kontroverzama.