Lidia PerskaPorast razvoja tehnologija umjetne inteligencije (AI) predstavlja značajnu prijetnju globalnim ciljevima za borbu protiv klimatskih promjena za tehnološke tvrtke poput Googlea. Google, poznat po svojoj tehnološkoj dominaciji, zabilježio je povećanje emisija stakleničkih plinova od 48% u proteklih pet godina kao rezultat sve veće ovisnosti o energijom intenzivnim podatkovnim centrima za napajanje novih AI proizvoda.
Ti podatkovni centri imaju ključnu ulogu u treniranju i implementaciji AI modela poput Googleova Geminija i OpenAI-evog GPT-4, te pružanju energije za AI chatbotove. Microsoft se također suočava s sličnim izazovima, priznajući da potrošnja energije u njegovim podatkovnim centrima ometa postizanje cilja negativnosti u emisiji ugljika do 2030.
I dok se tehnološke tvrtke sve više ulažu u obnovljive izvore energije za borbu protiv klimatskih promjena, brzi razvoj tehnologija AI-a nastavlja povećavati potrošnju energije i emisije ugljika. Intenzivno treniranje i implementacija AI modela u podatkovnim centrima, zajedno s proizvodnjom i transportom servera i računalnih čipova, doprinose ovom ekološkom utjecaju.
Osim toga, korištenje vode povezano s razvojem AI-a predstavlja još jednu ekološku brigu, s procjenama koje sugeriraju da bi AI mogao godišnje potrošiti do 6,6 bilijuna kubičnih metara vode do 2027. Dok se tehnološki divovi suočavaju s ekološkim posljedicama inovacije u području AI-a, pronalazak održivih rješenja za ublažavanje utjecaja ostaje hitno pitanje.
Rješavanje rastućih emisija stakleničkih plinova rezultiranih zahtjevima energije za AI imperativ je za tehnološke tvrtke da se usklade sa ciljevima održivosti i bore protiv rastuće klimatske krize. Unatoč izazovima koje postavlja križanje razvoja AI-a i ekoloških briga, proaktivne mjere i inovativne strategije ključne su za postizanje ravnoteže između tehnološkog napretka i brige za okoliš.
