Neuhvatljivi E. woodii, povijesno botaničko čudo starije od dinosaurusa, više se ne nalazi divlje. Posljednji divlji primjerak ove drevne flore otkriven je u šumi Ngoye u Južnoj Africi krajem 19. stoljeća. Ova isključivo muška vrsta suočava se s egzistencijalnom prijetnjom zbog odsutnosti poznatih ženskih biljaka, ostavljajući njezinu budućnost neizvjesnom.
Znanstvenici marljivo rade na osiguranju daljnjeg postojanja ove pretpovijesne biljke, uglavnom kroz potomstvo njegovano unutar botaničkih vrtova. Prepoznajući hitnost, istraživači sada koriste modernu tehnologiju za istraživanje guste šume Ngoye, koja je još uvijek većinom neistražena. Dronovi opremljeni multispektralnim kamerama lete iznad krošnje, pažljivo skenirajući šumski krajolik u nadi da će otkriti skrivenu žensku E. woodii.
Potraga je dosad rezultirala više od 15.000 slika, no predstavlja tek početne korake ove obimne ekspedicije. Kako bi pročistili ovu veliku količinu podataka, Umjetna inteligencija (AI) bit će primijenjena za identifikaciju potencijalnih ženskih biljaka na temelju algoritama prepoznavanja oblika. Usred napornog istraživanja, samo je mali dio šume skeniran, što ukazuje na ogroman zadatak koji predstoji.
Nadomak težnji da ne pronađu prirodnu žensku suprotnost, znanstvenici su spremni manipulirati spolom postojećih muških biljaka. Podržani dokazima o promjeni spola u drugim vrstama cikada pod određenim okolišnim promjenama, postoji mogućnost da prilagodbom uvjeta poput temperature muški E. woodii postane ženka, pružajući tako tračak nade za opstanak drevne linije.
Borba za E. woodii, također poznatu kao Woodova cikada, dotiče širu tematiku biologije konzervacije, klimatskih promjena i važnosti očuvanja genetske raznolikosti među biljnim vrstama. Cikade, uključujući E. woodii, među su najstarijim sjemenskim biljkama na Zemlji i prisutne su otprilike 300 milijuna godina. Svjedočile su i preživjele masovne planetarne promjene te se često nazivaju živim fosilima. Međutim, njihov opstanak sada je ugrožen zbog ljudskih aktivnosti i promjena u okolišu.
Ključna pitanja i odgovori:
– Koji su najveći izazovi u očuvanju E. woodii?
Najveći izazov je očigledna odsutnost ženskih primjeraka u prirodi, što sprječava prirodno spolno razmnožavanje. Dodatno, premošćivanje praktičnih teškoća istraživanja gustih šuma kako bi se pronašle potencijalno nepoznate biljke zahtijeva puno vremena i resursa.
– Zašto je otkriće ženske E. woodii tako ključno?
Ženska biljka omogućila bi spolno razmnožavanje, time povećavajući genetsku raznolikost i šanse za opstanak vrste. Bez ženske biljke, vrsta se oslanja samo na aseksualnu reprodukciju, što ograničava genetsku varijabilnost.
– IUCN (Međunarodna unija za očuvanje prirode)
Prednosti i Nedostaci:
Prednosti očuvanja E. woodii:
– Očuvanje genetske raznolikosti, što je ključno za otpornost ekosustava.
– Održavanje živih predstavnika drevnih biljnih linija koje bi mogle pružiti uvid u evoluciju biljaka i povijest flore Zemlje.
– Mogućnost otkrića korisnih spojeva za medicinu ili znanost zbog jedinstvenog biološkog sastava biljke.
Nedostaci/Izazovi:
– Potrebni su značajni resursi i vrijeme za konzervacijske napore, uključujući istraživanje, istraživanje i razmnožavanje.
– Ograničeni uspjeh jer istraživanje gustih šuma modernom tehnologijom je izazovan zadatak bez jamstva pronalaska ženske biljke.
– Ovisnost o umjetnim metodama razmnožavanja možda nije održiva dugoročno, posebno bez povećanja genetske raznolikosti putem spolnog razmnožavanja.
Ključni sporovi: Naporima za manipulaciju spolom postojećih muških biljaka postavljaju se etička pitanja o ljudskom intervencionizmu u prirodne procese. Neki se možda zalažu za dopuštanje prirodnog tijeka događaja, dok drugi zagovaraju oštre konzervacijske mjere kako bi spasili vrstu na rubu izumiranja.
Raznolikost strategija za očuvanje E. woodii – od traženja neuhvatljivih ženskih biljaka do razmatranja manipulacije spolom biljaka – ističe i snalažljivost i očaj kojim su isprepleteni napori zaštite ove nezamjenjive vrste. To je poziv na ujedinjenje znanstvene zajednice u fokusu na očuvanju biološke raznolikosti prije nego što još više vrsta dosegne takav kritičan stupanj ugroženosti.