Umjetna inteligencija se bori s logičkim zagonetkama
Za razliku od općeg uvjerenja da umjetnički inteligencijalni (AI) sustavi utjelovljuju logičko razmišljanje, istraživači s London University College otkrili su da čak i najnapredniji AI modeli mogu biti manje logični od ljudi. Izložili su sedam vodećih AI sustava nizu klasičnih testova koji su dizajnirani za procjenu ljudskog logičkog zaključivanja.
Prema izvještajima, ovi AI-i ne samo da su posustali, pri čemu je većina modela pala na više od polovice testova, već njihova nelogična priroda nije se poklapala ni s ljudskim obrascima iracionalnosti. Gdje bi se ljudi mogli spotaknuti zbog predrasuda ili heuristika, odgovori AI-a bili su iracionalni na različite i neočekivane načine.
Ne-ljudska nepravilnost i etičke odbijenice AI-a
Olivia Macmillan Scott, doktorantica i glavna autorica studije, zaključila je da ovi modeli još ne razmišljaju poput ljudi, nakon analize brojnih velikih jezičnih modela. Ti testovi uključivali su različite iteracije ChatGPT-a tvrtke OpenAI, Llamu tvrtke Meta, Claude 2 i Bard tvrtke Google (sada poznata kao Gemini). Redovito su bili zaduženi za rješavanje serije od 12 klasičnih logičkih zagonetki, namijenjenih ispitivanju ljudske misli.
Već je odavno utvrđeno da ljudi nisu savršeni na takvim testovima, dijelom zbog urođenih predrasuda. Ako bi AI sustavi zaista bili slični ljudima, moglo bi se očekivati da će pokazati slične obrasce. Međutim, odgovori AI-a često su odstupali od obje racionalnosti i ljudskog načina zaključivanja.
Na čudan način, neki AI chatbotovi čak su odbili odgovoriti na nevine upite, govoreći o etičkim zabrinutostima. To upućuje na prekomjerno aktiviranje sigurnosnih značajki, pri čemu AI griješi na strani pretjerane opreza, ističući moguće prekomjerne kompenzacije u njihovim algoritmima etičkog programiranja. Studija implicira potrebu za daljnjim usavršavanjem kognitivnih mehanizama AI-a kako bi što bolje imitirali ljudsku logiku i procese donošenja odluka.
Izazovi i kontroverze u logičkom zaključivanju AI-a
Jedan od najvećih izazova u logičkom zaključivanju AI-a osiguravanje je da se misaoni procesi strojeva podudaraju s ljudskom racionalnošću. AI sustavi obično su dizajnirani da se nose s strukturiranim i nedvosmislenim zadacima sa preciznošću. Međutim, ljudsko zaključivanje često uključuje snalaženje kroz nejasnoću, primjenu konteksta i suočavanje s nijansama jezika i logičkih zagonetki koje nemaju jednostavan odgovor.
Disproporcije u logičkom zaključivanju AI-a izazivaju zabrinutost o njihovoj pouzdanosti u situacijama kritičnog donošenja odluka, poput medicinskih dijagnoza ili pravnih procjena, gdje su logika i razum presudni. Njihova nepredvidljivost u logičkom zaključivanju mogla bi dovesti do nepovjerenja i daljnje kontrole od strane regulatornih tijela i javnosti.
Još jedno žestoko raspravljano pitanje je priroda inteligencije i racionalnosti samih. Kritičari bi mogli tvrditi da li je repliciranje ljudskog načina razmišljanja, sa svim njegovim greškama i predrasudama, trebao biti krajnji cilj za AI. Mogu postojati prednosti u tome da AI sustavi pristupe problemima s potpuno drugačije perspektive nego što to čine ljudi.
Prednosti i nedostaci logičkog zaključivanja AI-a
Prednosti:
- Učinkovitost: AI sustavi mogu obrađivati i analizirati velike skupove podataka puno brže nego ljudi.
- Konzistentnost: AI-i mogu pružati jednake odgovore bez nekonzistencija koje proizlaze iz ljudskih emotivnih stanja ili različitih razina ekspertize.
- Unaprjeđenje ljudskog potencijala: AI može nadopunjavati ljudsku logiku pružajući alternativna rješenja i perspektive, što potencijalno može dovesti do boljih rezultata.
Nedostaci:
- Nedostatak fleksibilnosti: AI-i se mogu boriti s prilagodbom novim ili nepoznatim logičkim problemima koji zahtijevaju intuiciju ili ‘razmišljanje izvan okvira’.
- Etičke i sigurnosne brige: Preveliko etičko programiranje može dovesti do odbijanja sudjelovanja u benignim zadacima, što bi moglo ometati korisnost AI-a.
- Pouzdanost: Pouzdanost AI-a u kontekstima koji zahtijevaju suptilne prosudbe narušava nepredvidljivo logičko neuspjehom.
Važno je napomenuti da, iako AI sustavi pokazuju ograničenja u logičkom zaključivanju, nastavljaju se razvijati i usavršavati. Kontinuirana istraživanja u AI posvećena su poboljšanju razumijevanja modela konteksta, apstraktnih pojmova i uzročnih veza. Kako se tehnologija AI razvija, tako će se povećati i njezina sposobnost za logičko zaključivanje, iako je otvoreno pitanje hoće li AI ikad razmišljati na način koji je neodvojiv od ljudi.
Za pouzdane informacije i najnovije vijesti o AI i logičkom zaključivanju, preporučamo posjet web stranicama vodećih istraživačkih organizacija AI-a. Evo nekoliko:
– OpenAI
– DeepMind
– Google AI
– Microsoft Research
Ove institucije prednjače u istraživanjima i razvoju AI-a te često objavljuju otkrića i napretke u tom području.
The source of the article is from the blog lisboatv.pt