Digitalno doba revolucioniralo je glazbenu industriju na duboke načine, ispreplićući tehnološki napredak s evolucijom glazbenog izraza. Od kraja 20. stoljeća, uvođenje mikročipa, uspon kompaktnog diska te pojava digitalnih formata poput MP3-a dramatično su preoblikovali način na koji se glazba stvara, distribuira i konzumira.
Snimateljski studiji i nastupi uživo prošli su transformaciju, prelazeći s nepraktične analogne opreme na kompaktne i sofisticirane digitalne sustave. Taj se trend ubrzao s nastankom umjetne inteligencije (AI) početkom 21. stoljeća. AI, u svojoj najjednostavnijoj definiciji, predstavlja razvoj računalnih sustava sposobnih obavljati zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju, poput donošenja odluka, učenja i generiranja kreativnog sadržaja.
Glazbena industrija doživjela je integraciju AI-ja u područjima poput streaming usluga, što je vidljivo u Spotifyju i Apple Musicu koji koriste algoritme strojnog učenja za prilagodbu preporuka korisničkim preferencijama. Ovi platforme analiziraju sirove podatke o pjesmama, metapodatke te interakcije na društvenim mrežama kako bi predložili personalizirane playliste i relevantne koncerte, unaprijeđujući glazbene marketinške strategije bez tradicionalnih marketinških troškova.
U usavršavanju audio zapisa, AI je postao sveprisutan, uz alate poput Moisésa i Ozone 11 koji omogućuju manje poznatim umjetnicima postići kvalitetnu produkciju bez značajnih ulaganja. Ti sustavi automatiziraju proces miješanja i usavršavanja; primjerice, Ozone 11 može emulirati stil usavršavanja postojećih zapisa, što sa sobom nosi različite etičke i pravne dvojbe.
Kada je riječ o glazbenom stvaranju i produkciji, uloga AI-ja se širi. Platforme poput Sumo AI, Loudly, Amper Music ili AIVA nude rekreativne i profesionalne verzije, pri čemu potonje uključuju napredne algoritme za izradu harmoniziranih zapisa. Primjerice, Appleov GarageBand sadrži AI koji predlaže obrasce bubnjeva.
AI se također koristi za složenije zadatke poput izoliranja audio zapisa po frekvenciji i smanjenju buke, što je demonstrirano timom ONErpm u Meksiku i njihovim razvojima. Nadalje, AI je omogućio oživljavanje legendarnih glasova poput Johna Lennona, što je omogućilo izdavanje “nove” pjesme Beatlesa 2021., nastojanje obilježeno kontroverzijom oko autentičnosti posthumno proizvedenih zapisa usprkos zajamčenjima od strane Paula McCartneyja o organskom karakteru te obnove.
Dodatne činjenice vezane uz Renesanse glazbe kroz tehnologiju:
– Streaming usluge nisu samo personalizirale glazbena iskustva, već su i demokratizirale glazbenu produkciju, omogućavajući neovisnim umjetnicima da dosegnu globalnu publiku bez pomoći tradicionalnih diskografskih kuća.
– Povratak vinila pokazuje da, iako dominiraju digitalni oblici, još uvijek postoji interes za analognim iskustvima u glazbi, ilustrirajući spoj nostalgije s modernom tehnologijom.
– Društvene mreže poput TikToka postale su neočekivani pokretači popularnosti glazbe, često gurajući neobične pjesme do viralnosti i uspjeha na ljestvicama.
– Postoje etičke rasprave o korištenju AI-ja za rekreiranje glazbe od umjetnika koji su preminuli, s pitanjima o pristanku i pravima intelektualnog vlasništva.
Važna pitanja i odgovori o temi:
P: Kako je uvođenje glazbenih streaming usluga utjecalo na glazbenu industriju?
A: Streaming usluge drastično su promijenile krajolik glazbene industrije pružajući umjetnicima platformu da direktno dosegnu slušatelje, izazivajući tradicionalne modele distribucije i mijenjajući izvore prihoda.
P: Koje su poteškoće vezane uz glazbu generiranu pomoću AI-ja?
A: Ključne poteškoće uključuju kršenje autorskih prava, gubitak individualne kreativnosti i jedinstvenosti te skeptičnost purista koji cijene ljudski doprinos u stvaranju glazbe.
P: Koje kontroverze su proizašle iz upotrebe AI-ja u glazbi?
A: Kontroverze su se usredotočile na etičke implikacije posthumno izdanih albuma, potencijalno umanjenje ljudskog muziciranja te pravne složenosti AI-generiranih kompozicija.
Prednosti i nedostaci tehnologije u glazbi:
Prednosti:
– Pristupačnost i osnaživanje nezavisnih umjetnika
– Inovacije u stvaranju, distribuciji i konzumaciji glazbe
– Unapređenje kvalitete zvuka i mogućnosti obnove zvuka
Nedostaci:
– Potencijalna prezasitnost glazbenog tržišta niskokvalitetnim produkcijama
– Prijetnje tradicionalnom zapošljavanju unutar glazbene industrije
– Poteškoće u pripisivanju intelektualnog vlasništva kada je AI u širokoj upotrebi
Za sve zainteresirane za istraživanje ovih tema, ovdje je Spotify link. Spotify je jedna od vodećih glazbenih streaming usluga koja koristi AI i strojno učenje za personalizaciju slušateljskog iskustva. Također, možete razmotriti posjet Apple Musicu, još jednom značajnom igraču koji koristi tehnologiju za revolucioniranje načina interakcije s glazbom. Napomena, web adrese su valjane prema mom trenutačnom znanju.