Kada Bollywood susreće prepoznavanje glasa AI: Priča o proaktivnoj pravnoj zaštiti
Digitalno doba donosi niz izazova, posebno za poznate osobe čji se identitet može zloupotrijebiti na načine koji ranije nisu bili zamislivi. Posebno treba istaknuti Jackieja Shroffa, veterana Bollywooda i zaljubljenika u ekološke uzroke, koji je nedavno privukao pažnju ne zbog svojih filmskih nastupa, već zbog proaktivnosti u zaštiti svog osobnog brenda. Nasuprot tome, Scarlett Johansson—poznata po holivudskim ulogama te, usputno, po posuđivanju glasa AI-ju u filmu “Ona”—može se suočiti s potencijalnom prijetnjom njenom jedinstvenom glasovnom identitetu iz područja umjetne inteligencije.
U neviđenom potezu, Jackie Shroff uspješno je iznio svoja prava osobnosti pred Visokim sudom u Delhiju, dobivši nalog za zaštitu svog imena, slike te neopipljivih, ali prepoznatljivih osobina njegove ličnosti, poput glasa i manira. Njegova uspješna pravna borba za uklanjanje YouTube videozapisa koji su zloupotrijebili njegov identitet postavlja snažan presedan.
U međuvremenu, svjetski poznata glumica Scarlett Johansson primijetila je da AI asistent tvrtke OpenAI, Sky—projekt za koji je prvotno bila kontaktirana, ali na kraju nije surađivala s njime—poseduje uznemirujuću sličnost s njenim vlastitim glasom. To je potaknulo pravni izazov, ističući kompleksnosti s kojima se suočavamo u eri u kojoj AI može imitirati ljudske osobine s nevjerojatnom točnošću.
Dok se krećemo kroz ove pravne zavrzlame, implikacije postaju jasne, od transformacijskog utjecaja AI-a na novinarstvo do rastućih vrijednosti indijskog burzovnog tržišta koje su pogođene političkim povjerenjem. Snažan stav koji je zauzela Indijska središnja banka u održavanju financijske discipline dodatni je odraz promjenjivog pejzaža, gdje opreznost i predviđanje postaju jednako bitni kao i inovacija i prilagodba.
Ključna pitanja i izazovi
Jedno od ključnih pitanja koja proizlaze iz susreta prava slavnih osoba i glasova AI-a jest: Kako zakon može zaštititi vokalni identitet slavne osobe od neovlaštenog kopiranja ili zloupotrebe od strane AI tehnologije? To je središnje pitanje sukoba poput onih s kojima se suočava Scarlett Johansson te odzvanja zabrinutostima širom zabavne industrije.
Glavni izazov je brzina tehnološkog napretka koji nadmašuje postojeće pravne okvire. Zakoni često kasne za tehnologijom, što dovodi do reaktivnog umjesto proaktivnog pravnog odgovora. Zakon intelektualnog vlasništva, koji uključuje prava osobnosti, morao se prilagoditi načinima na koje se AI-generirani sadržaj interakcija s pravima pojedinaca.
Drugi važan problem je odsutnost međunarodne dosljednosti u pravnoj zaštiti osobnih karakteristika. Dok jedna zemlja može pružiti snažna prava pojedincima, druge mogu nedostajati jasan okvir za zaštitu.
Kontroverze
Postoji filozofsko pitanje može li AI zaista ‘stvoriti’ novi rad ili samo ‘imitirati’ na temelju postojećih uzoraka i ulaznih podataka. Ova kontroverza seže do područja prava slavnih osoba, pri čemu jedna strana tvrdi da AI stvara nešto novo, dok drugi tvrde da krši osobni identitet.
Korištenje AI-a za repliciranje glasa postavlja i etička pitanja, kao što su potencijalna zlouporaba deepfakea te je li suglasnost treba biti preduvjet za korištenje nečijeg glasa, čak i ako je glas sintetski repliciran od strane AI-a.
Prednosti i nedostaci
Prednost tehnologija prepoznavanja i sinteze glasa je u njihovom potencijalu za kreativne i praktične primjene, poput u industriji animacije, audio knjiga ili pružanje govornih sposobnosti za one koji su izgubili svoje glasove.
Međutim, nedostatak je rizik koji ista tehnologija predstavlja samim vlasnicima glasa. Može se koristiti za stvaranje lažnih preporuka, prijevara pozivanja ili čak za širenje dezinformacija—paralizirajući udarac za koncept integriteta osobnog brenda i kontrolu pojedinca nad njihovom ličnošću.
S obzirom na ove brige, jasno je da moraju biti razvijeni sveobuhvatni pravni i etički okviri kako bismo se snašli u ovim neistraženim digitalnim vodama.
Za osobe koje žele istražiti debatu o umjetnoj inteligenciji i zakonu, sljedeći izvori mogu poslužiti kao informativne startne točke:
– Elektronički frontier (Electronic Frontier Foundation), koji se bavi digitalnom privatnošću i slobodom govora, uključujući AI-related pitanja. Posjetite ih na EFF.
– Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization – WIPO), koja se bavi globalnim permutacijama zakona o intelektualnom vlasništvu koje je izravno povezano s pravima slavnih osoba. Mogu se pristupiti ovdje: WIPO.
– OpenAI, organizacija koja stoji iza tehnologije generiranja glasa AI koja je potaknula zabrinutost Scarlett Johansson, za uvide u najnovija istraživanja i razvoj AI. Njihova službena stranica je OpenAI.
The source of the article is from the blog japan-pc.jp