Elon Musk Proglašava da bi rad mogao postati opcionalan u budućnosti vođenoj umjetnom inteligencijom
Na renomiranom događaju VivaTech 2024 u Parizu, Elon Musk, izvršni direktor tvrtke Tesla, podijelio je putem web kamere futurističku viziju u kojoj bi rad mogao postati stvar izbora umjesto nužnosti, nagovještajući društvo vođeno odmorom održavano umjetnom inteligencijom i robotikom. Prikazao je svijet u kojem su AI i roboti pružatelji dobara i usluga, omogućavajući ljudima da se bave radom kao hobijem ako to žele.
Musk je sugerirao da bi trebao postojati “univerzalni visoki dohodak” kako bi podržao takav scenarij – drugačiji od osnovnog univerzalnog dohotka, osiguravajući da ne bi postojala nestašica dobara ili usluga. Međutim, specifičan način funkcioniranja tog sustava ostavio je mašti.
Sukob napretka u umjetnoj inteligenciji i regulatornih izazova
Mogućnosti umjetne inteligencije eksplodirale su, ostavljajući regulatorima, tvrtkama i potrošačima da navigiraju odgovornom upotrebom tehnologije. S rastućim zabrinutostima zbog mogućih poremećaja koje AI može donijeti industrijama i transformacijom različitih poslova, postoji stalna rasprava o brzini i utjecaju integracije AI-a na radna mjesta.
Istraživači iz Laboratorija za računalnu znanost i umjetnu inteligenciju MIT-a izvijestili su da se radna mjesta sporo integriraju s AI-jem, sporije nego što bi javnost mogla pretpostaviti. Ustanovili su da poslovi koji su ranije smatrani rizičnima za automatizaciju nisu donosili očekivane ekonomske koristi poslodavcima u sadašnjoj fazi.
Stručnjaci se uglavnom slažu da će poslovi koji zahtijevaju visoku emocionalnu inteligenciju i ljudsku interakciju, poput stručnjaka za mentalno zdravlje, kreativaca i učitelja, možda ostati neprocjenjivi.
Muskovi strahovi i potraga za značenjem
Osim naglašavanja mogućnosti, Musk je otvoreno izrazio svoj najdublji strah od AI-a, pozivajući se na Ian Banks lijep serijal “Culture Series” kako bi ilustrirao napredno tehnološko društvo. Unatoč učinkovitostima automatiziranog svijeta, Musk se zapitao kakvo će emocionalno zadovoljstvo ljudi moći postići iz takvog života.
Postavio je egzistencijalno pitanje, pitajući se ima li život značenje ako strojevi nadmašuju ljude u svakom zadatku. Ipak, Musk je pokazao tračak optimizma sugerirajući da bi ljudi mogli dati važnost AI-u, možda upućujući na simbiotički odnos između ljudi i pametnih strojeva u budućnosti.
Važni činjenice:
– Postoji rastući interes za koncept Univerzalnog osnovnog dohotka (UBI), ekonomske političke prijedlog u kojem svi građani primaju redovitu, bezuvjetnu svotu novca od vlade, što bi mogao odjeknuti Muskov “univerzalni visoki dohodak”.
– AI i robotika ne samo da donose potencijalno iseljavanje poslova već mogu stvoriti nove kategorije poslova, što dovodi do promjene vještina i obrazovanja potrebnih na radnom mjestu.
– Traje filozofski i etički razgovor o definiciji ‘rada’ i njegovoj ulozi u ljudskoj svrsi i strukturi društva osim ekonomske nužnosti.
– Tvrtke poput Tesle i drugi lideri u razvoju AI-a značajni su pokretači tehnološkog napretka, potencijalno će utjecati na brzinu u kojoj rad postaje opcionalan.
Bitna pitanja i odgovori:
– Kako će društvo s opcionalnim radom riješiti nejednakost dohotka?
Predloženi sustavi poput univerzalnog visokog dohotka imaju za cilj rješavanje ovoga pružajući način svim pojedincima da održe osnovni standard života bez obzira na zaposlenički status.
– Kakve će uloge ljudi imati u budućnosti u kojoj AI obavlja većinu zadataka?
Ljudi bi se mogli usredotočiti na uloge koje naglašavaju kreativnost, empatiju i društvenu interakciju ili bi mogli stvoriti nove industrije i niše koje danas nisu predvidljive.
Ključni izazovi ili kontroverze:
– Utjecaj na Mentalno Zdravlje: Potencijalni gubitak svrhe ili strukture za pojedince kada rad više nije nužan mogao bi utjecati na mentalno zdravlje društva.
– Ekonomska Održivost: Financiranje univerzalnog visokog dohotka moglo bi postaviti značajne izazove, pri čemu traju rasprave o izvedivosti i ekonomskim posljedicama.
– Tehnološko Nezaposlenost: Radnici iseljeni zbog AI-a i robotike mogu se boriti s pronalaskom novih uloga ako nisu osigurani adekvatni programi prekvalifikacije.
Pozitivni i negativni aspekti društva s opcionalnim radom:
Prednosti:
– Povećava slobodno vrijeme i može potencijalno poboljšati kvalitetu života.
– Omogućuje pojedincima da se bave strastima ili studijama bez stresa financijske nesigurnosti.
– Mogao bi smanjiti stres na radnom mjestu i povezane zdravstvene probleme.
Mane:
– Potencijalno povećanje društvene izolacije i gubitak zajednice koju pruža rad.
– Izazovi u održavanju osjećaja svrhe ili ispunjenja bez tradicionalnog zaposlenja.
– Ekonomski pritisak na vlade i nesigurnost u redistribuciji bogatstva.
Povezane Poveznice:
– Za ekonomske implikacije i rasprave, posjetite Međunarodni monetarni fond na IMF.
– Za uvide i informacije o UBI-u, razmotrite istraživanje sadržaja Svjetskog ekonomskog foruma na WEF.
– Za istraživanja i napredak u AI-u, strojnom učenju i potencijalnim implikacijama za budućnost rada, pogledajte rad iz MIT-ovog CSAIL-a na CSAIL.