Integracija umjetne inteligencije (AI) u poslove javnog sektora mogla bi značajno promijeniti krajolik zapošljavanja, pri čemu se smatra da bi se otprilike 200.000 državnih službenika moglo zamijeniti tehnološkim napretkom. Ovo saznanje proizlazi iz nedavne istraživačke studije koju je provelo a Public Administration Forum (Forum Pa) koja je istaknula rizik posebno prisutan u središnjim upravama. Gotovo polovica ovih radnih mjesta, otprilike 92.000, smatra se u opasnosti od automatizacije zbog ponavljajuće prirode zadataka.
Talijanski ministar javne uprave, Paolo Zangrillo, priznaje ovu značajnu promjenu, ali ostaje optimističan, naglašavajući potrebu da se promjene prihvate bez straha. Ističe da se ovaj preobražaj može upravljati, posebno imajući u vidu da će do 2032. godine u mirovinu otići milijun sadašnjih radnika javne uprave (PA). Srebrna je obloga ove godine zapošljavanje oko 170.000 osoba, što je već doprinijelo smanjenju prosječne dobne skupine radnika javne uprave na 49,5 godina u 2022. godini.
Prema studiji, ogroman postotak od 57% javnih službenika vrlo je vjerojatno da će se susresti s novom tehnologijom u svojim ulogama. Unutar ove skupine od preko 1,8 milijuna radnika, 80% bi moglo uspješno integrirati AI u svoje svakodnevne funkcije, što bi rezultiralo značajnim poboljšanjima. Ipak, oko 12%, što iznosi otprilike 218.000 radnika, moglo bi otkriti da su im poslovi zastarjeli zbog AI. Dodatno, oko 8% zaposlenika, uključujući mnoge u zdravstvu i diplomatskim područjima, nalazi se u sivoj zoni gdje potencijalne sinergije i rizici zamjene koegzistiraju.
Visoko specijalizirani profesionalci, poput izvršnih direktora i stručnjaka, očekuje se da će blisko surađivati s AI, dok su oni u manje specijaliziranim i rutinskim ulogama ranjiviji na zamjenu. Implementacija AI opisana je kao ‘treći val’ transformacije javnog sektora u posljednjih 15 godina, nakon smanjenja proračuna i odgovora na pandemiju. Najveći gubitak radnih mjesta zbog AI-a očekuje se u središnjim upravama, gdje bi moglo biti pogođeno 47% radne snage izložene novoj tehnologiji.
Ključna pitanja i odgovori:
– Kako će AI utjecati na zapošljavanje u javnom sektoru?
Integracija AI-a očekuje se da će utjecati na zapošljavanje u javnom sektoru automacijom poslova, posebno onih koji uključuju ponavljajuće zadatke. Izvješće ističe moguće gubitke radnih mjesta, ali i priliku za radnike da se angažiraju s novom tehnologijom i poboljšaju učinkovitost u svojim ulogama.
– Koji javni službenici su najviše izloženi riziku zbog AI-a?
Središnje administrativne uloge s visokom razinom ponavljajućih zadataka suočavaju se s najvećim rizikom. Oko 92.000 (47% onih izloženih novoj tehnologiji) moglo bi vidjeti svoje poslove automatizirane.
– Kako javni sektor može se pripremiti za revoluciju AI-a?
Obukom trenutnih radnika za rad uz AI, dajući prednost tehnološkoj pismenosti, prekvalifikacijom ranjivih radnika i prilagodbom praksi zapošljavanja kako bi se fokusirale na uloge koje AI ne može lako zamijeniti.
– Kako će AI koristiti javnom sektoru?
AI može poboljšati učinkovitost, smanjiti pogreške, rukovati velikim količinama obrade podataka i potencijalno dovesti do boljih odluka zbog analitičkih sposobnosti.
Izazovi i kontroverze:
Implementacija AI-a u javnom sektoru nosi nekoliko izazova. Osim potencijalnog gubitka radnih mjesta, javljaju se etička pitanja u vezi s privatnošću podataka, transparentnošću i mogućim gubitkom ljudskog nadzora u bitnim odlukama. Održavanje ravnoteže integracijom AI-a dok se osigurava pravednost i inkluzivnost drugi je kompleksan pitanje.
Tu je i kontroverza oko brzine promjene: prebrzo bi mogla dovesti do društvene nestabilnosti i jaza u vještinama; presporo bi moglo rezultirati propuštenim prilikama za inovacije i poboljšane javne usluge.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Povećana učinkovitost i produktivnost.
– Poboljšana sposobnost analize podataka i donošenje odluka zasnovanih na dokazima.
– Smanjenje dugoročnih troškova rada.
– Pojednostavljenje administrativnih procesa, poboljšanje dostave javnih usluga.
Nedostaci:
– Gubitak radnih mjesta, posebno pogođeni poslovi koji uključuju rutinske zadatke.
– Jaz u vještinama jer trenutni radnici možda nisu opremljeni za rad uz nove tehnologije.
– Etičke brige, uključujući zloupotrebu podataka i nedostatak transparentnosti.
– Dodatni troškovi povezani s obukom, integracijom i održavanjem sustava AI.
Za dodatne informacije, istraživanje širokih učinaka AI-a u javnom sektoru moguće je putem vjerodostojnih izvora poput izvještaja vlada, industrijskih uvida i akademskih radova uglednih institucija. Ako provodite daljnja istraživanja, razmislite o posjeti stranicama poput OECD za studije politika ili Svjetskom ekonomskom forumu za članke o utjecaju AI-a na zapošljavanje i gospodarstva. Osigurajte da su URL-ovi točni i vode na odgovarajuće početne stranice.