Microsoft bi mogao suočiti se s značajnim kaznama od Europske komisije ako ne uspije ispuniti direktivu za dostavu dokumenata do 27. svibnja. Tehnološki div istražuje se zbog načina primjene umjetne inteligencije (AI) u svojem pretraživaču Bing i povezanim sustavima.
Europska komisija posebno se fokusira na dva AI sustava koje primjenjuje Microsoft, točnije “Kopilot u Bing-u”, koji je višefunkcionalni sustav koji može proizvoditi tekst i slike kao odgovor na upite korisnika, te “Kreator slika dizajnera”, sustav dizajniran za generiranje slika.
Zabrinutost koju je podigla komisija odnosi se na potencijalno umjetno generiranje obmanjujućih informacija, nazvanih “halucinacije”, gdje korisnici mogu primiti netočne odgovore od platforme AI. Drugo moguće kršenje uključuje stvaranje “dubokih laži” pomoću manipulacije AI, gdje se snimke stvarnih ljudi mogu izmijeniti kako bi ih lažno prikazale da govore ili čine stvari koje zapravo nikad nisu učinili.
Važnost ovih potencijalnih prekršaja odnosi se na to kako bi mogli kršiti Akt o digitalnim uslugama (DSA) EU, posebno u kontekstu manipuliranja birača ili širenja dezinformacija. Pridržavanje Microsofta prema zahtjevima Komisije je ključno, jer nedostatak dostave traženih dokumenata mogao bi dovesti do kazni do jedan posto godišnjeg globalnog prihoda tvrtke. Osim toga, mogu se nametnuti dodatne kazne, potencijalno dosežući pet posto dnevnog prihoda tvrtke, kako je detaljno opisao medijski kanal Politico.
Angažman tvrtke Microsoft s tehnologijom umjetne inteligencije ima šire implikacije od samo trenutačne inspekcije Europske komisije. Tehnološka tvrtka predstavlja značajnu ulogu na globalnom tržištu umjetne inteligencije, nudeći razne alate i usluge pokretane AI-em izvan Binga, poput Azure AI-a, Microsoft Dynamicsa 365 AI-a i integracije AI-a s Microsoft Officeom.
Jedan ključni aspekt koji nije spomenut u članku je rastuće oslanjanje na AI za moderne pretraživače kako bi pružili preciznije i relevantnije rezultate. AI može analizirati upite pretraživanja prirodnim jezikom i pružati odgovore koji su više u skladu s ljudskim mišljenjem, što predstavlja značajan napredak u odnosu na tradicionalne algoritme pretraživanja temeljene na ključnim riječima.
Međutim, korištenje AI-a nosi izazove, posebno u etičkim razmatranjima i potencijalu za zloupotrebu. Na primjer, problem je pristranost u AI-u gdje sustavi mogu pokazivati predrasude na temelju podataka na kojima su obučeni. Microsoft, poput drugih tehnoloških tvrtki, kontinuirano radi na rješavanju takvih pristranosti u svojim AI modelima.
Kontroverze oko primjena AI često uključuju pitanja oko privatnosti, jer AI sustavi mogu prikupljati i obrađivati ogromne količine osobnih podataka kako bi funkcionirali učinkovito. Postoji i pitanje transparentnosti, gdje možda nije uvijek jasno kako AI sustavi dolaze do određenih zaključaka ili odluka.
Što se tiče prednosti, AI može znatno poboljšati korisničko iskustvo pružanjem personaliziranog sadržaja i intuitivnijih interakcija. Za poslovne subjekte, analitika vođena AI-om može dovesti do informiranijeg donošenja odluka. S druge strane, nedostaci uključuju rizike povezane s sigurnošću podataka, potencijalno smanjenje radnih mjesta zbog automatizacije te širenje dezinformacija ili manipuliranog sadržaja poput “dubokih laži”.
U slučaju Microsofta, glavna relevantna domena za ovu temu bila bi njihova službena web stranica koja pruža uvide u njihove AI tehnologije i politike odgovornog korištenja AI-a: Microsoftova službena stranica.
Osiguravanje da su primjene AI etičke i sigurne ključno je za ugled tvrtke, povjerenje korisnika i pridržavanje sve strožih globalnih propisa, poput Akt o digitalnim uslugama EU. Ti propisi i politike imaju za cilj poticanje digitalnog ekosustava koji je inovativan i pouzdan. Suradnja Microsofta s regulatornim zahtjevima, poput dostave dokumenata Europskoj komisiji, nije samo o izbjegavanju kazni, već je i dio održavanja svoje pozicije kao odgovornog lidera u području AI.