Microsoft bi mogao biti suočen s značajnim kaznama od Europske komisije ako ne uspije udovoljiti direktivi o podnošenju dokumenata do 27. svibnja. Tehnološki div se istražuje zbog načina na koji primjenjuje umjetnu inteligenciju (AI) u svojem pretraživaču Bing i povezanim sustavima.
Europska komisija posebno istražuje dva AI sustava implementirana od strane Microsofta, a to su “Kopilot na Bing” koji je višenamjenski sustav koji može stvarati tekst i slike kao odgovor na korisničke upite te “Kreator slika dizajnera”, sustav koji služi za generiranje slika.
Briga koju je izrazila komisija odnosi se na potencijalno umjetno stvaranje obmanjujućih informacija, nazvanih “halucinacije”, gdje korisnici mogu dobiti netočne odgovore od AI platforme. Drugi mogući prekršaj uključuje stvaranje “deepfake” videa putem manipulacije AI-om, gdje se materijali stvarnih osoba mogu izmijeniti kako bi se lažno prikazalo da izvode radnje koje zapravo nikada nisu napravili.
Ozbiljnost ovih potencijalnih prekršaja odnosi se na to kako bi mogli kršiti Pravilnik o digitalnim uslugama (DSA) EU, posebno u kontekstu manipuliranje biračima ili širenje dezinformacija. Microsoftovo pridržavanje zahtjevima Komisije je ključno, jer nedostavljanje traženih dokumenata može dovesti do kazni od jedan posto godišnjih prihoda globalnog poduzeća. Nadalje, mogu se nametnuti i dodatne kazne, potencijalno iznositi do pet posto dnevnih prihoda poduzeća, kako je detaljno opisano od strane medijske kuće Politico.
Uključenost Microsofta u tehnologiju AI ima šire implikacije od trenutnog nadzira od strane Europske komisije. Tehnološka tvrtka je glavni igrač na globalnom tržištu umjetne inteligencije, nudeći razne alate i usluge pokretane AI-jem izvan Binga, kao što su Azure AI, Microsoft Dynamics 365 AI i integracije AI-a s Microsoft Officeom.
Jedan ključni aspekt koji nije spomenut u članku je rastuća ovisnost o AI za moderne pretraživače kako bi pružili preciznije i relevantnije rezultate. AI može analizirati pretraživačke upite na prirodnom jeziku i pružiti odgovore koji su više usklađeni s ljudskim razmišljanjem, što je značajan napredak u odnosu na tradicionalne algoritme pretraživanja temeljene na ključnoj riječi.
Međutim, korištenje AI-a donosi izazove, posebno u etičkim razmatranjima i potencijalu za zloupotrebu. Na primjer, problem je pristranosti u AI-u, gdje sustavi mogu pokazivati predrasude temeljene na podacima na kojima su trenirani. Microsoft, poput drugih tehnoloških tvrtki, kontinuirano radi na rješavanju takvih pristranosti u svojim AI modelima.
Kontroverze oko primjena AI-a često uključuju pitanja privatnosti, s obzirom da AI sustavi mogu prikupljati i obrađivati velike količine osobnih podataka kako bi funkcionirali učinkovito. Tu je također i pitanje transparentnosti, gdje možda nije uvijek jasno kako AI sustavi dolaze do određenih zaključaka ili odluka.
Što se tiče prednosti, AI može značajno poboljšati korisničko iskustvo pružanjem personaliziranog sadržaja i intuitivnijih interakcija. Za poslovne subjekte, analitika pokretana AI-om može dovesti do informiranijeg donošenja odluka. S druge strane, nedostaci uključuju rizike povezane s sigurnošću podataka, potencijalno ugrožavanje radnih mjesta zbog automatizacije i širenje dezinformacija ili manipuliranih sadržaja kao što su “deepfake” videi.
U slučaju Microsofta, glavna relevantna domena u vezi s ovom temom bila bi njihova službena stranica koja pruža uvide u njihove tehnologije AI-a i politike o odgovornoj uporabi AI-a: Microsoft službena stranica.
Osiguranje da su primjene AI-a etične i sigurne je imperativ za ugled tvrtke, povjerenje korisnika i pridržavanje sve strožih globalnih propisa, poput Pravilnika o digitalnim uslugama EU-a. Ti propisi i politike imaju za cilj poticanje digitalnog ekosustava koji je i inovativan i pouzdan. Suradnja Microsofta s regulatornim zahtjevima, poput podnošenja dokumenata Europskoj komisiji, nije samo o izbjegavanju kazni već i o održavanju njegove pozicije kao odgovornog lidera u prostoru AI-a.