Filmsko remek-djelo 2013. godine, “Her”, režirao Spike Jonze i s glumcem Joaquinom Phoenixom u glavnoj ulozi, očaralo je publiku emotivnom pričom koja je ispreplela elemente znanstvene fantastike i romantičnog žanra. Njegova centralna tema bila je nijansirana veza između čovjeka i napredne umjetne inteligencije nazvane Samantha, zbog čega je dobio Oscara za najbolji originalni scenarij.
Prošlog tjedna, sjene “Her”-a prizvane su prikazom najnovijeg AI asistenta tvrtke OpenAI, ChatGPT-4o. OpenAI je prikazao napredne mogućnosti ovog AI-a, uključujući humor, pripovijedanje u različitim tonovima i sposobnost za zabavnu interakciju s ljudima i njihovim kućnim ljubimcima. Uspoređujući ga s prethodnom verzijom, novi ChatGPT-4o predstavlja značajan napredak u razgovornoj umjetnoj inteligenciji.
U međuvremenu, u području internet pretrage, Google je napravio korak naprijed s uvođenjem Gemini Advanced-a. Ova premium pretplatnička usluga AI-a može generirati slike, rukovati multimedijskim datotekama i slavi se po brzom procesiranju podataka i sposobnosti obavljanja složenih zadataka. Ovaj lansiranje označava potencijalnu promjenu u načinu na koji potrošači koriste online alate pretrage.
Pridodavši se uzbuđenju oko AI-a, tvrtka Anthropic je predstavila svoj chatbot, Claude.AI, u Španjolskoj, što potvrđuje globalno usmjerenje prema strojnoj inteligenciji.
Istovremeno, manje ugodan aspekt utjecaja AI-a počeo je dobivati naslovne vijesti. Oglašavačke knjižnice Meta-e otkrile su mnoštvo kampanja na Facebooku i Instagramu koje promoviraju usluge virtualne pratnje koje pokreću botovi. Istrage etabliranih tehnoloških publikacija otkrile su na desetke tisuća promocija s senzualnim slikama i eksplicitnim tekstom koji korisnike uključuju u simulaciju s avatarima. Ove reklame često krše stroge smjernice zajednice Meta-e o zabrani seksualno eksplicitnog sadržaja, prolazeći ispod radara bez adekvatnih upozorenja o sadržaju.
Dan nakon objave studija, čak ni vlastito tržište tvrtke OpenAI-a, ChatGPT, nije bilo imuno na taj trend, s uslugama poput “Virtual Sweetheart” koje su se pojavile, čini se, izbjegavajući politike tvrtke. Dok umjetna inteligencija evoluira, ostaje pitanje hoće li se njezin rast i utjecaj moći ograničiti te hoće li budući propisi uspjeti suzbiti provokativne aplikacije AI-a.
Važna pitanja i odgovori:
1. Koji su neki ključni izazovi u integraciji AI-a u internet pretrage?
– Osiguravanje privatnosti i sigurnosti podataka.
– AI algoritmi mogu nenamjerno ojačati pristranosti prisutne u podacima za obuku.
– Balansiranje autonomije AI-a s potrebom za ljudskim nadzorom kako bi se spriječile dezinformacije.
– Čuvanje relevantnosti rezultata pretrage i izbjegavanje manipulacije rangiranjem sadržaja AI-om generiranih.
2. Koje kontroverze su nastale zbog sposobnosti razgovora AI-a?
– Potencijal za stvaranje deepfake-a i širenje dezinformacija.
– Razvoj AI pratnje dovodi do pitanja o odnosima između ljudi i AI-a te potencijalnim etičkim implikacijama.
– Kako korištenje takve tehnologije može kršiti smjernice zajednice ili promovirati neugodne usluge, kao što je bilo s oglašivačkim knjižnicama Meta-e.
3. Kako se može regulirati proširenje i utjecaj AI-a te koje su poteškoće povezane s tim?
– Tvrtke se mogu samoregulirati, ali mogu postojati sukobi interesa.
– Vlade mogu donijeti zakonodavstvo, ali tehnologija se često razvija brže od zakona.
– Postoji međunarodni aspekt jer AI djeluje preko granica, što zahtijeva usklađenu globalnu suradnju i standarde.
Ključne prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– AI može poboljšati korisničko iskustvo pružanjem personaliziranih i relevantnih rezultata pretrage.
– Efikasnost se povećava, jer AI može brzo obaviti složene zadatke.
– AI otvara nove putove za pripovijedanje priča, zabavu i interakciju s ljudima.
Nedostaci:
– Gubitak poslova kako AI tehnologije postaju sposobne obavljati zadatke koji su tradicionalno obavljani od strane ljudi.
– Povećan potencijal za kršenje privatnosti i zloupotrebu osobnih podataka.
– Društvene posljedice od odnosa ljudi i AI-a te ovisnost o AI za pratnju.