Istraživači su utvrdili da se sjećanja počinju formirati u trenutku kada percipiramo slike i zvukove. Ovaj zaključak se razvija kroz analizu umjetnih neuronskih mreža koje pružaju uvide usporedive s aktivnošću ljudskog mozga, predstavljajući potencijalni novi standard u istraživanju mozga.
Duboka obrada utječe na zadržavanje memorije
Početne opservacije sugeriraju da napor koji naš mozak ulaže prilikom promatranja slike utječe na to hoće li se ona zapamtiti. Slučajan pogled na prizor ili sliku može ostaviti trajan dojam, izgleda nasumično, no neuronska aktivacija u trenutku percepcije već diktira buduća sjećanja.
Iako točan proces unutar mozga ostaje neuhvatljiv, znanstvenička zajednica napravila je značajne korake. Umjesto direktnog mjerenja moždane aktivnosti, znanstvenici sada predviđaju zadržavanje memorije kroz umjetne neuronske mreže.
Umjetne neuronske mreže otkrivaju tragove memorije
Ovi moćni alati pokazali su impresivnu sposobnost predviđanja koje će slike kasnije pojedinci zapamtiti. Ovo revolucionarno istraživanje objavili su znanstvenici sa Sveučilišta Yale u “Nature Human Behavior”, ističući upotrebu umjetne inteligencije za napredak neuroznanosti.
Izvorne koncepcije predložene 1970-ih godina od strane psihologa Craika i Lockharta naglašavale su duboku obradu – mentalni napor prilikom percepcije – kao određivača za trajna sjećanja. Dolaskom funkcionalne MRI tehnologije početkom 2000-ih godina, izvodljivost proučavanja ovih ideja postala je stvarnost, pružajući metodu da se promatra moždana aktivnost dok subjekti gledaju slike na ekranu.
Neuronske mreže oponašaju ljudsku percepciju
Dvadeset godina nakon razvoja alata za snimanje slika, umjetne neuronske mreže stupile su na scenu, potencijalno nudeći suptilnije razumijevanje povezanosti percepcije i memorije. “Eksplozivni rast umjetne inteligencije u posljednjih nekoliko godina otvorio je nove puteve za istraživanja u neuroznanosti,” kaže neuroznanstvenik sa Sveučilišta New York, Clayton Curtis.
Psiholozi guraju naprijed, koristeći neuronske mreže kako bi razotkrili misterij zašto pamtimo određene slike, a neke ne. Ove mreže mogu razlučiti različite objekte unutar mnoštva slika, budući da su ih trenirane na milijarde trenutnih prikaza.
Eksperiment povezuje AI i ljudsko sjećanje
Kada umjetna inteligencija ima poteškoća s prepoznavanjem slika – kao što je razlikovanje hidranta za požar u džungli ili shvaćanje snažno pikseliziranih slika – takve slike su vjerojatnije zapamćene kod ljudi. Ova korelacija dovela je znanstvenika s Yalea, Ilkera Yildirima i njegov tim, do predlaganja novih hipoteza o funkcioniranju mozga, koje su sada potvrđene neobjavljenim podacima iz njihovog laboratorija koji pokazuju kako se stanice u ljudskom hipokampusu ponašaju na način koji oponaša aktivnosti umjetnog modela prilikom percepcije slika.
Yildirimova otkrića sugeriraju da uloga umjetne inteligencije ide dalje od repliciranja ljudskih obrasc…