Veličina promjene koju donosi umjetna inteligencija (AI)
Adecco, globalna tvrtka za rješenja u području ljudskih resursa, predviđa duboki pomak u dinamici rada jer se očekuje da će umjetna inteligencija (AI) i automatizacija preoblikovati krajolik radne snage. Tijekom sljedećih pet godina očekuje se nestanak zadivljujućih 83 milijuna radnih mjesta u industrijskim sektorima diljem svijeta. Međutim, uspon novih tehnologija istovremeno će stvoriti 69 milijuna novih prilika za zapošljavanje.
Koji sektori će biti pogođeni?
Za razliku od uobičajenog mišljenja, kreativne profesije poput copywritinga i grafičkog dizajna nisu najvjerojatnije pogođene. Umjesto toga, administrativni i industrijski sektori su predviđeni za značajnu transformaciju. Dorota Gardoń, viša stručnjakinja za učenje i razvoj u Adeccu, ističe važnost prilagodljivosti i spremnosti za učenje i razvoj novih vještina kao ključne strategije preživljavanja i rasta na razvijajućem tržištu rada.
Nastajuće prilike uz izazove
AI ne donosi samo gubitak radnih mjesta već i potiče stvaranje novih uloga, posebice u područjima poput analize velikih podataka, tehnologija za klimatske promjene i kibernetičke sigurnosti. S razvojem ovih polja će biti potrebna radna snaga koja može učinkovito surađivati s AI sustavima.
Reakcija poslovnih lidera na tehnološke napretke
Reakcija korporativnog vodstva na ove tehnološke promjene je donekle paradoksalna. Dok samo 34% poslovnih lidera izražava predanost ulaganju u razvoj vještina svoje trenutačne radne snage kako bi se suočili s izazovima mehanizacije i AI, iznenađujući 66% preferira zapošljavanje vanjskih specijalista za AI. To postavlja pitanja o strategijama unutarnjeg razvoja radne snage.
Pravljenje priprema za industrijsku revoluciju 21. stoljeća
Trenutna industrijska revolucija, u kojoj dominira AI, zahtijeva više od jednostavne promjene vještina, kao što je bio slučaj s prijelazom na tehnologiju parnog stroja 19. stoljeća. Naučiti upravljati AI-em je ključno, ali kako podaci pokazuju, neće svi glatko prijeći u novi krajolik poslova. To ističe hitnu potrebu za strategijama za ublažavanje utjecaja na tržište rada.
Važna pitanja i odgovori:
– Kakve nove poslove se očekuje da će stvoriti AI?
Očekuje se da će AI stvoriti nove radne prilike u područjima poput analize podataka, održavanja i razvoja AI, robotike i kibernetičke sigurnosti. Uloge poput časnika za etiku AI-a i stručnjaka za praćenje robota također se predviđaju.
– Kako radna snaga može biti spremna za dolazni val AI-a?
Radnici se mogu pripremiti sudjelovanjem u programima kontinuiranog učenja i prekvalifikacije, fokusiranjem na kreativno rješavanje problema, kritičko razmišljanje i učenje suradnje s AI sustavima.
– Koje strategije bi mogle ublažiti utjecaj AI-a na tržište rada?
Strategije bi mogle uključivati reformu obrazovanja, stručno osposobljavanje, poticanje kulture cjeloživotnog učenja, državne poticaje za tvrtke koje ulažu u ljudski kapital i socijalne sigurnosne mreže za radnike koji su izgubili posao.
Ključni izazovi ili kontroverze:
– Gubitak poslova: Iako AI može stvoriti nove prilike za zapošljavanje, prijelaz bi mogao biti izazovan za one čija su radna mjesta ugrožena, što dovodi do neslaganja vještina i nezaposlenosti.
– Ekonomska nejednakost: Postoji zabrinutost da bi AI mogao pogoršati ekonomsku nejednakost, pri čemu će visoko kvalificirani radnici više imati koristi od uloga povezanih s AI-em nego radnici s nižom kvalifikacijom, koji su skloniji automatizaciji svojih radnih mjesta.
– Korporativna odgovornost naspram profita: Preferiranje poslovnih lidera za zapošljavanjem vanjskih stručnjaka umjesto prekvalifikacije svoje radne snage postavlja etička pitanja o odgovornosti korporacija prema svojim zaposlenicima.
Prednosti AI u tržištima rada:
– Inovacija: AI može potaknuti inovaciju, što dovodi do stvaranja novih industrija i usluga.
– Učinkovitost: AI je sposoban obavljati zadatke učinkovitije i s manje pogrešaka od ljudi, što može povećati produktivnost.
– Poboljšane sposobnosti: AI može nadopuniti ljudske vještine i omogućiti radnicima da se usmjere na zadatke više razine automatizacijom rutinskih i dosadnih radova.
Mane AI u tržištima rada:
– Gubitak poslova: Mnogi rutinski poslovi su visoko rizični za automatizaciju, što potencijalno može dovesti do masovne nezaposlenosti za one koji nemaju potrebne vještine za nove uloge.
– Nedostatak vještina: Brzi tempo tehnoloških promjena može ostaviti mnoge radnike iza sebe, stvarajući jaz u vještinama koji može biti teško zatvoriti.
– Društveni utjecaj: Društvene posljedice široke automatizacije poslova mogu uključivati povećani stres zbog sigurnosti radnog mjesta i devalvaciju ljudskog rada.
Za one koji su zainteresirani za daljnje istraživanje ovog teme, mogu posjetiti glavnu web stranicu Adecca za širi uvid u njihovu perspektivu i usluge povezane s tržištem rada i AI: Adecco.