Lara Lloret, istraživačica sa Španjolskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CSIC), tvrdila je da će oni koji uspješno komuniciraju s umjetnom inteligencijom (AI) posjedovati budućnost. Govoreći u Asturijskom novinarskom klubu, Lloret je bila prvotna govornica za seriju “Što znamo o…?” CSIC-a, inicijativu koju je predstavila Maria Fernández, institucionalna delegatkinja u regiji.
Lloret je objasnila svoj stav o AI, sugerirajući da bi pojam ‘inteligencija’ mogao biti obmanjujući kada se primjenjuje na sofisticirane procesore podataka, jer izaziva ideju svijesti – stanje koje je daleko iznad trenutne tehnologije. Govorila je o ulozi AI u različitim područjima, uključujući zdravstvo, gdje sudjeluje u implementaciji uređaja za protonsku terapiju u bolnici Marqués de Valdecilla u Santanderu.
Izazivajući uobičajene zablude o AI, Lloret je usporedila suvremene strahove s povijesnim strahovima oko dizala ili automobila. Prisjetila se početnih dana motanja u Engleskoj, gdje su automobili, ograničeni na brzinu koja ne prelazi 3 kilometra na sat, bili prethodili osobom koja je nosila zastavu kako bi signalizirala njihovu prisutnost – rani pokušaj umirenja straha čovjeka od strojeva.
Neprekidni razvoj algoritama za strojno učenje posebno za medicinsku dijagnozu, je put kojeg Lloret smatra da još ima mnogo pređenog puta. AI, naglasila je, obećava revoluciju u zdravstvu poboljšavajući preciznost i učinkovitost medicinskih dijagnoza.
Lloret je pripisala porast tehnologije AI</b dijelom napretku u igraćoj industriji, povezujući brzu evoluciju od prvog pojavljivanja lika iz videoigre Lare Croft 1996. godine do današnjih visoko detaljnih prikaza. Njezino desetogodišnje iskustvo istraživačice u visokoenergetskoj fizici oštrilo je njezin uvid u smjer razvoja tog područja, koji je započeo njezinim doktorskim studijima na Sveučilištu u Oviedu i CERN-u, te nastavio s njezinim postdoktorskim radom u Lisabonu.
Ključna pitanja i odgovori:
P: Zašto se komunikacija s AI smatra važnom za budućnost?
O: Komunikacija s AI je bitna za budućnost jer se tehnologije AI sve više integriraju u svaki aspekt naših života. Vještine u interakciji s AI sustavima mogu dovesti do povećane produktivnosti, automatizacije dosadnih zadataka i olakšati procese donošenja odluka. Osobe i organizacije koje su vješte u komunikaciji s AI najvjerojatnije će imati konkurentsku prednost na tržištu rada i u ekonomiji u razvoju.
P: Koje su glavne izazovi povezani s komunikacijom s AI?
O: Jedan od glavnih izazova u komunikaciji s AI je osigurati da AI sustavi točno razumiju i interpretiraju ljudski jezik. Ostali izazovi uključuju bavljenje etičkim pitanjima, poput pristranosti AI-a i transparentnosti donošenja odluka, osiguravanje zaštite podataka te stvaranje AI sustava koji mogu djelovati u različitim jezičnim i kulturnim kontekstima.
P: Koje su kontroverze oko AI?
O: Kontroverze oko AI često se vrte oko gubitka poslova, zabrinutosti za privatnost, etičke upotrebe AI-a (kao što je u nadzoru), vlasti u donošenju odluka između ljudi i AI-a, te potencijalnog razvoja autonomnih oružanih sustava. Kako AI postaje naprednija, pojavljuju se i zabrinutosti o superinteligentnoj AI i egzistencijalnom riziku.
P: Koje prednosti nudi AI?
O: AI nudi brojne prednosti, uključujući povećanu učinkovitost i točnost u zadacima, sposobnosti analize podataka izvan ljudske sposobnosti, neprekidnu dostupnost te potencijalno smanjenje ljudske pogreške. AI također može rješavati kompleksne i ponavljajuće zadatke koji mogu biti vremenski zahtjevni za ljude.
P: Koje su mane AI-a?
O: Mane AI-a uključuju potencijalni gubitak poslova zbog automatizacije, visoke troškove implementacije i održavanja, nedostatak empatije ili razumijevanja ljudskih suptilnosti, rizik od ovisnosti o tehnologiji te potencijal za zloupotrebu na neetičan način. Odluke AI-a ponekad mogu biti nedostupne, što dovodi do “crne kutije” problema gdje obrada AI-a nije transparentna ili razumljiva.
Povezane poveznice:
Evo nekih autoritativnih i relevantnih glavnih domena koji su povezani s temom komunikacije i napretka AI:
– Španjolsko nacionalno istraživačko vijeće (CSIC)
– Europska organizacija za nuklearna istraživanja (CERN)
The source of the article is from the blog maestropasta.cz