Umjetna inteligencija (AI) sve se više isprepliće s kreativnim industrijama, nudeći prilike za suradnju i izazove tradicionalnim shvaćanjima autorstva. S procijenjenom godišnjom stopom rasta od 37,3% od 2023. do 2030., AI će značajno utjecati na različite sektore, uključujući umjetnost. Integracija AI u umjetnost napredovala je od distopijske koncepcije do opipljive stvarnosti.
Odnošaj između AI-a i umjetnika je složen i višeslojan. Postavlja se pitanje je li AI konkurent ili suradnik u kreativnom procesu. U epizodi podcasta kulturnog projekta “Snobs”, ukrajinski tech umjetnik Roman Kiz i među-disciplinarna mlada umjetnica Sinopa raspravljali su o ovoj temi. Kiz je osvijestio slušatelje o kreativnom strahu od tehnologije koja zamjenjuje umjetnike, ali je na kraju zaključio da će AI nadopunjavati ljudsku kreativnost umjesto zamjene.
AI obuhvaća tehnologije koje obavljaju zadatke koji zahtijevaju ljudsku inteligenciju s minimalnom izravnom intervencijom ljudi. Dok ljudi pružaju početne podatke i pravila, AI strojevi proizvode rezultate. Taj proces može biti nepredvidljiv; umjetnici ne mogu potpuno kontrolirati ishod. Alati poput MidJourney, DALL-E i Stable Diffusion pretvaraju upute u digitalne slike nakon analize milijuna postojećih slika.
Ishod koji pruža AI proizlazi iz postojećeg ljudski stvorenog sadržaja. To znači da iako ovi alati mogu stvoriti slike koje izgledaju nove, u osnovi su amalgamiranje već poznatih elemenata. Ukrajinska umjetnica Valentina Sinopa ističe da se njezina umjetnost usredotočuje na njezine emocije, nešto što AI trenutno ne može replicirati, jer strojevi nemaju emocionalnu povezanost s kreativnim procesom.
Pitanje postaje gdje pronaći umjetnički jedinstveni otisak kada se koristi AI-generirana umjetnost. Da bi se AI-umjetnost smatrala zaista inovativnom i umjetničkom, računala možda prvo trebaju oponašati ljudsku svijest. Razlika između AI-generirane umjetnosti i umjetnosti stvorene u suradnji s AI-jem primjetna je. U potonjem, umjetnik aktivno sudjeluje s AI-jem, doprinoseći idejama i kreativnosti izlazu.
Artifact predstavlja studiju slučaja ukrajinskog umjetnika Vasyje Dmitrika, koji je uključio AI u svoju kinetičku instalaciju “Sezona grijanja.” Složeni “trakograf” u središtu izložbe pomiče čavle preko lista papira kako bi stvorio seriju radova. AI, programiran s različitim slučajnim obrascima pokreta, doprinosi nepredvidivim kretanjima.
Uloga AI-a u umjetnosti je neosporna, s vlastitim skupom prednosti i nedostataka. Da bi se minimizirale kontroverze oko njegovog utjecaja, ključno je razlikovati čistu AI umjetnost od umjetnosti generirane suradnički. Prva je karakterizirana radovima prvenstveno stvorenim od strane AI-a s malo ljudskog doprinosa, dok posljednja simbolizira sinergiju između čovjeka i stroja u umjetničkom procesu. To razgraničenje omogućava bolje cijenjenje jedinstvene vrijednosti koju svaki pristup donosi svijetu umjetnosti.
Važna pitanja i odgovori:
– Može li AI stvoriti zaista originalnu umjetnost? Iako AI može generirati umjetnost koja može izgledati nova i jedinstvena, u osnovi radi tako da kombinira postojeće podatke stvorene od strane ljudi na novi način. Prava originalnost, ocijenjena standardom ljudske kreativnosti, zahtijeva sposobnost generiranja ideja i konceptualnih okvira koji nisu temeljeni na postojećim obrascima. Trenutno, AI nema sposobnost zaista inovirati u tom smislu.
– Prijeti li AI egzistenciji ljudskih umjetnika? Iako postoji strah da bi AI mogao zamijeniti ljudske umjetnike, mnogi u kreativnoj zajednici vide AI kao alat koji nadopunjuje ljudsku kreativnost. AI ima potencijal otvoriti nove puteve za umjetnički izraz umjesto zamjene umjetnika.
– Koje su etičke implikacije AI-a u umjetnosti? Postoje značajne etičke consideracije, uključujući vlasništvo nad AI-generiranom umjetnošću i korištenje zaštićenih materijala unutar skupova podataka na kojima uče algoritmi AI-a. Navigiranje ovim pravnim i moralnim pitanjima je veliki izazov za umjetničku zajednicu.
Ključni izazovi i kontroverze:
– Potreba za pravilnom pripadnošću i consideracije o autorskim pravima su hitni izazovi. Budući da AI koristi velike skupove podataka koji mogu sadržavati autorski zaštićeni materijal, određivanje vlasništva intelektualnog vlasništva je složeno.
– Postoji debata o tome da li AI-generirana umjetnost umanjuje vještine i emocionalni rad ljudskih umjetnika, što potencijalno može dovesti do smanjenog poimanja ljudske kreativnosti.
– Sposobnost AI-a da generira umjetnost postavlja pitanja o prirodi kreativnosti i može li algoritam posjedovati nešto slično ljudskoj umjetničkoj namjeri.
Prednosti:
– AI može rukovati velikim količinama podataka i uočavati obrasce na skali, što potencijalno dovodi do novih oblika umjetničkog izraza koji su izvan ljudskih sposobnosti.
– Umjetnici koji koriste AI mogu raditi brže i eksperimentirati na načine koji bi bili vremenski zabranjeni ili na drugi način nemogući bez tehnološke pomoći.
– AI demokratizira svijet umjetnosti omogućavajući ljudima s ograničenim tradicionalnim umjetničkim vještinama da stvore vizualno privlačne radove.
Nedostaci:
– AI-generirana umjetnost može preplaviti tržište, otežavajući tradicionalnim umjetnicima stjecanje vidljivosti i financijsku stabilnost.
– Prekomjerna ovisnost o alatima AI-a u kreativnom procesu može dovesti do smanjenja razvoja vještina i majstorstva među umjetnicima.
– “Crna kutija” priroda mnogih AI sustava može dovesti do nedostatka transparentnosti, što može otežati umjetnicima potpuno razumijevanje kako tehnologija oblikuje njihov rad.
Za više informacija o Umjetnoj inteligenciji i njezinim implikacijama na različitim područjima, možete istražiti ove poveznice:
– Organizacija za Umjetnu Inteligenciju
– Organizacija za Umjetnost
Sve u svemu, iako AI nudi uzbudljive mogućnosti za umjetnost, također postavlja značajne izazove i postavlja složena pitanja o kreativnosti, originalnosti i budućnosti umjetničke produkcije.
The source of the article is from the blog scimag.news