Vlada Japana razmatra uspostavljanje novog okvira za dijalog koji će okupiti zemlje s usklađenim perspektivama te raspravljati o međunarodnim regulacijama za pravilnu upotrebu generativne tehnologije umjetne inteligencije. Cilj je razviti ujedinjena međunarodna pravila za umjetnu inteligenciju.
Japan predlaže suradnju za upravljanje AI-jem
Premijer Japana, Fumio Kishida, očekuje se da će predstaviti plan za sastanak “Prijatelja AI-ja” na nadolazećem sastanku ministarskog vijeća Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Sastanak će se održati u Parizu od 2. do 3. svibnja.
Japan planira pozvati širu podršku za “Hirošimski proces za AI”, inicijativu koju je prošle godine pokrenula Grupe Sedam (G7). Ova inicijativa olakšava rasprave s ciljem uspostavljanja globalnih pravila za tehnologiju AI.
Rješavanje izazova dezinformacija i zloupotrebe AI-ja
Dok tehnologija AI nastavlja brzo napredovati, globalna zajednica istražuje načine kako učinkovito iskoristiti generativne alate AI-a istovremeno ograničavajući širenje dezinformacija koje bi potencijalno mogle ugroziti demokraciju i političku stabilnost.
Zauzimajući vodeću ulogu u oblikovanju međunarodnih zakona o AI-ju, Japan se obvezao voditi kako razvoj tako i regulaciju ove transformacijske tehnologije. U prosincu prethodne godine, ministri digitalne tehnologije G7 sastavili su sveobuhvatan okvir politike za ovaj proces, koji su kasnije odobrili vođe G7 putem telefonskog konferencijskog poziva. Ovo predstavlja prvi međunarodni plan koji obuhvaća ne samo vodiljne principe nego i kodekse ponašanja i za programere i korisnike AI-a.
Međunarodni okviri AI-ja i usklađenost s globalnim normama
Iako Japan prednjači u zagovaranju novog okvirnog dijaloga, o međunarodnim politikama o AI-u raspravljalo se u raznim globalnim organizacijama. Posebno, sama OECD je objavila AI principe koji naglašavaju inkluzivni rast, održivi razvoj i dobrobit. Bit će važno da inicijativa “Prijatelji AI-ja” bude usklađena s uspostavljenim načelima, kao i s smjernicama drugih utjecajnih entiteta poput Europske unije, koja je predložila vlastiti Zakon o AI-ju.
Ključna pitanja i izazovi
Jedno ključno pitanje je kako uskladiti inovaciju s regulacijom. Ostali izazovi uključuju osiguranje zaštite ljudskih prava i osobne privatnosti, očuvanje prava intelektualnog vlasništva i rješavanje pristranosti unutar AI sustava.
Prednosti i nedostaci
Prednosti ujedinjenih međunarodnih pravila AI-a uključuju potencijal za veće povjerenje u AI tehnologije i olakšavanje međunarodne suradnje kako bi se spriječila zlonamjerna upotreba AI-a. Međutim, nedostatak bi mogao biti moguće gušenje inovacija zbog strogih propisa i složenosti provođenja takvih pravila s obzirom na različite pravne sustave.
S obzirom na osjetljivu prirodu propisa o AI-u i važnost međunarodne suradnje, povezane autoritativne domene u kojima se mogu pronaći službene izjave, smjernice i ažuriranja uključuju:
– Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)
– Europska komisija (EU)
– Grupa Sedam (G7)
Važno je da oni koji sudjeluju u razvoju propisa o AI-u adresiraju zabrinutosti za privatnost, spriječe diskriminaciju koja može proizaći iz pristranih algoritama te osiguraju da se AI razvija na etičan način koji poštuje ljudska prava. Uspjeh inicijative “Prijatelji AI-ja” vjerojatno će ovisiti o njenoj sposobnosti da predloži radne smjernice zasnovane na suglasju uzimajući u obzir različite međunarodne perspektive i vrijednosti.
The source of the article is from the blog trebujena.net