Podaci centri su suočeni s povećanom pažnjom jer izvještaji ističu ne samo njihov ugljični otisak, već i njihov rastući potrošnju vode. Tehnološki napretci vođeni umjetnom inteligencijom guraju potražnju za vodenim resursima do novih visina, postavljajući značajne ekološke izazove.
Izvještaj tvrtke Water Risk China (WCR) ističe hitnost rješavanja mogućih učinaka povećanih potreba za vodom, posebno zbog širenja umjetne inteligencije. S kineskim tehnološkim divovima poput Alibabe i Tencenta koji uvode svoje operacije umjetne inteligencije, proliferacija podataka u centrima bi mogla značajno opteretiti sustave opskrbe vodom. Procjene ovog think-tanka sa sjedištem u Hong Kongu predviđaju da bi potrošnja vode kineskih podatkovnih centara mogla više nego udvostručiti do 2030.
Trenutna potrošnja vode podatkovnih centara u Kini je značajna, jednaka godišnjoj potrošnji 14-milijunskog grada. Ako trendovi ostanu nekontrolirani, do 2030. godine, ti centri bi mogli popiti čak 3 milijarde kubičnih metara vode – identično kao što bi popila populacija od 26 milijuna stanovnika.
Imajući u vidu potrošnju vode od strane AI servera, situacija bi se mogla drastično pogoršati. Da ilustriramo, voda koja se troši kada 100 milijuna korisnika koristi AI poput ChatGPT-a mogla bi napuniti 20 olimpijskih bazena, dok sličan broj Google pretraga zahtijeva volumen samo jednog bazena.
Izvještaj think-tanka poziva tehnološku industriju da postigne vodenu neutralnost sličnu svojim aspijacijama o neutralnosti ugljika, savjetujući poslovanja i financijske sektore da procijene rizike vezane uz vodu i klimu te formiraju sveobuhvatne klimatske strategije za održivost.
Štoviše, nalazi tvrtke WCR podižu zabrinutosti oko kineske politike “ističući istočnu podatkovnu, zapadnu računalnu” od 2020. godine, koja ima za cilj uspostaviti podatkovne centre u zapadnim regijama zemlje. Više od polovine tih projekata smješteno je u područjima sklonim suši, prijeći stvaranje budućih konflikata zbog ograničenog i dragocjenog resursa – vode.
Naposljetku, izvještaj ističe i dodatne opasnosti vezane uz vodu: poplave i prijetnje izazvane klimatskim promjenama. S obzirom na značajan udio kapaciteta podatkovnih centara Kine koji se nalaze u područjima sklonima poplavama, ove kritične infrastrukture su u opasnosti od oštećenja, dok obalni centri ostaju ranjivi na oluje i rast razine mora.
Globalni kontekst potrošnje vode od strane podatkovnih centara je ključan za razumijevanje jer Kina nije jedina zemlja gdje podatkovni centri povećavaju svoju potražnju vodenih resursa. U suhim regijama poput jugozapadnih Sjedinjenih Država, pojavile su se slične zabrinutosti. Tehnološke tvrtke su tamo kritizirane zbog značajne potrošnje vode u područjima koja već pate od vodne nestašice. Lokalno, postoji strah da bi ti podatkovni centri mogli nadmašiti poljoprivredu i domaću potrošnju zbog dostupne vode.
Glavni izazovi uključuju balansiranje zahtjeva tehnološkog napretka s odgovornošću prema okolišu. Kontroverze često okružuju raspodjelu rijetkih resursa, poput vode, podatkovnim centrima, na uštrb drugih društvenih potreba. Nadalje, energetski-vodni neprijateljstv– izraz koji se odnosi na međusobno povezanu prirodu energetskih i vodnih resursa– također je značajna briga jer hlađenje podatkovnih centara ne samo da troši vodu već i energiju, doprinoseći daljnjim emisijama ugljika.
Što se tiče rješenja, jedna od glavnih prednosti rješavanja potrošnje vode od strane podatkovnih centara je potencijal za tehnološke inovacije. Primjerice, tvrtke istražuju upotrebu morske vode za hlađenje i zatvorene sustave koji mogu smanjiti potrošnju slatke vode. Još jedna prednost je prilika za poboljšanu održivost i korporativnu odgovornost jer tvrtke mogu iskoristiti napore za očuvanje vode kako bi poboljšale svoju ekološku sliku.
Međutim, prisutni su i nedostaci, poput mogućeg povećanja operativnih troškova povezanih s implementacijom održivih tehnologija hlađenja. Također bi moglo doći do otpora dionika koji prioritetiziraju kratkoročne ekonomske dobiti nad dugoročnim ciljevima održivosti.
Za dodatne informacije o širim implikacijama potrošnje vode od strane podatkovnih centara i održivim mjerama koje istražuje tehnološka industrija, sljedeće poveznice prema uglednim izvorima mogu pružiti uvid:
– Svjetski institut o resursima
– Međunarodna agencija za energetiku
– Greenpeace International
Ovi organizacije često adresiraju ekološki utjecaj industrije, uključujući tehnološki sektor, te predlažu održiva rješenja i preporuke politika.
The source of the article is from the blog maltemoney.com.br