Rastući razvoj umjetne inteligencije (AI) otvara novo doba rada, obilježeno povećanom produktivnošću i većim opsegom složenih i kreativnih zadataka. Unatoč ovom tehnološkom napretku, javni sektor u Njemačkoj suočava se s znatnim zaostatkom u usvajanju digitalne transformacije, pri čemu su usklađenost, zaštita podataka i zakoni o cyber sigurnosti istaknuti kao značajni izazovi. Prema izvještaju DESI 2023 Europske komisije, zemlja zaostaje za svojim EU partnerima, pri čemu se Malta i Finska ističu kao istaknuti predvodnici u digitalnim javnim uslugama.
AI ima ključnu ulogu u optimizaciji javnih usluga, no njezina učinkovita primjena ovisi o adekvatnom opremanju zaposlenika potrebnim vještinama i znanjem. S porastom potrebe za zaštitom podataka, javna tijela suočavaju se s pojačanim obvezama zaštite osobnih informacija. To potvrđuje studija tvrtke Alteryx ‘Poduzeće budućnosti’, koja ističe da cyber sigurnost i privatnost ostaju glavne brige.
U svjetlu ovog digitalnog pomaka, vlasti priznaju da su ljudske pogreške često uzrok povreda podataka. Izvještaj o istraživanju povreda podataka tvrtke Verizon za 2024. otkrio je da je ogromna većina kršenja privatnosti uključivala ljudske čimbenike, poput nehotičnih pogrešaka ili namjernih zloupotreba. Antidot za takve ranjivosti je kontinuirano obrazovanje i prekvalifikacija.
Prepoznajući hitnost u smanjenju jaza u digitalnim vještinama, lideri javnog sektora krenuli su prema raznolikom skupu vještina umjesto specijalizacije, pri čemu 71 posto lidera cijeni širok spektar vještina među svojim radnicima. Istraživanje tvrtke Alteryx dalje identificira poznavanje AI tehnologije kao vrhunsku tvrdu vještinu poželjnu za vođenje njihovih organizacija u budućnost. Oni vjeruju da AI može prevladati izazove povezane s suverenitetom podataka.
Neosporno je da je kontinuirano obrazovanje ključno za pripremu javnog sektora za eru AI, posebice u zaštiti osjetljivih podataka. Pridržavanjem pravnih i etičkih standarda, takvi obrazovni postupci izgradit će povjerenje u AI aplikacije. Prilagođene inicijative obuke, uključujući seminare, online tečajeve i programe certifikacije, usmjerene na unaprjeđenje odgovornog korištenja AI alata su imperativ kako bismo koračali prema sve većem digitalnom vladavinskom pejzažu.
Trenutne tržišne trendove:
1. Dolazi do povećanog ulaganja u AI tehnologiju u cijelom javnom sektoru dok vlade teže unaprjeđenju učinkovitosti i isporuci usluga.
2. Postoji naglasak na stvaranju etičkih okvira za AI kako bi se osigurala transparentnost i odgovornost u primjeni AI aplikacija u javnom sektoru.
3. AI-kao-usluga (AIaaS) postaje trend, omogućujući javnim institucijama da koriste napredne AI mogućnosti bez potrebe za obimnim unutarnjim stručnjacima.
4. Javno-privatna partnerstva postaju sve češća, budući da vlade surađuju s tehnološkim tvrtkama kako bi potaknule digitalnu transformaciju.
5. Inicijative za pametne gradove integriraju AI radi unaprjeđenja javne sigurnosti, upravljanja prometom i održivog urbanog razvoja.
Prognoze:
1. Prema Gartneru, do 2025. više od 50% agencija vlasti imat će posvećene AI programe usmjerene na povećanje operativne efikasnosti i poboljšanje korisničkog iskustva.
2. Istraživanje tvrtke MarketsandMarkets predviđa da će globalno tržište AI u vladi rasti po stopi od preko 17% od 2020. do 2025. godine.
Ključni izazovi i kontroverze:
– Osiguravanje privatnosti podataka i usklađenost s propisima poput Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) ostaje izazov za implementaciju AI u javnom sektoru.
– Adresiranje strahova od gubitka poslova zbog automatizacije, istovremeno naglašavajući potrebu za unapređenjem vještina za upravljanje i suradnju s AI sustavima.
– Kontroverze oko pristranosti AI i transparentnosti donošenja odluka, budući da odluke donesene od strane AI mogu imati značajne posljedice za građane.
Bitna pitanja:
– Kako javni sektor može uspostaviti ravnotežu između korištenja AI za poboljšane usluge i održavanja sigurnosti osobnih podataka?
– Koje strategije se mogu primijeniti za ublažavanje rizika pristranosti i nedostatka transparentnosti u AI sustavima?
– Kako javni sektor može riješiti jaz u vještinama i osigurati da njegovo osoblje bude opremljeno za učinkovito korištenje AI tehnologija?
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– AI može značajno unaprijediti učinkovitost operacija javnog sektora, smanjujući troškove i oslobađajući ljudski kapital za rad s većom vrijednošću.
– Unaprjeđenje isporuke usluga putem AI može rezultirati boljim uključivanjem i zadovoljstvom građana.
– AI može pomoći u rješavanju složenih društvenih izazova poput upravljanja zdravstvom, logistike prijevoza i praćenja okoliša.
Nedostaci:
– Postoji rizik povećanog marginalizacije ili pristranosti ako AI sustavi nisu pažljivo praćeni i dizajnirani da budu pravedni.
– Digitalni jaz može se proširiti ako se ne osigura inkluzivan pristup koristima AI temeljenih javnih usluga.
– Visoki početni troškovi ulaganja i održavanja za AI sustave mogu predstavljati prepreku za neka tijela javnog sektora.
U zaključku, iako AI ima ogroman potencijal za revolucionarizaciju javnog sektora, potrebni su zajednički napori u unapređenju vještina i pridržavanju etičkih smjernica kako bi se ostvarile njegove potpune koristi. Ove digitalne transformacije nisu bez svojih izazova, ali s strateškim planiranjem i ulaganjem mogu voditi ka efikasnijem, transparentnijem i odzivnijem javnom sektoru.
Za informacije o politikama i inicijativama vezanim uz AI na europskoj razini, možete posjetiti Program Digitalna Europa. Za ažuriranja o AI i digitalnoj transformaciji u njemačkom javnom sektoru, web stranica Savezno ministarstvo za gospodarstvo i energiju (BMWi) može biti korisni izvor.