Alexandria Ocasio-Cortez, istaknuta američka zakonodavka, nedavno je podijelila duboko osobno i jezivo iskustvo s javnošću. Tijekom običnog pregleda svog telefona u taksiju, naišla je na pornografski deepfake video od sebe, incident koji ju je ne samo uznemirio, već je također iskopao prošle traume zbog njege povijesti preživljavanja seksualnog napada. Zakonodavka je opisala to iskustvo kao šokantan i uznemirujući podsjetnik na prošle zlostave.
Suočenje Ocasio-Cortez naglašava uznemiravajuću stvarnost deepfake tehnologije, koja stvara hiperrealistične slike i videozapise koji zamagljuju granicu između činjenica i fikcija. Deepfakes postaju moćno sredstvo digitalnog uznemiravanja, jer nose potencijal prikazivanja pojedinaca u situacijama protiv njihove volje, efektivno reproducirajući emocionalni udar fizičkih napada putem vizualnih laži.
Kao odgovor na ovu sve veću prijetnju, zakonodavka odlučno radi na zakonodavstvu koje ima za cilj zabraniti takva digitalna kršenja. Ocasio-Cortez pozicionira stvaranje i distribuciju pornografskih deepfakea ne samo kao kršenje privatnosti nego kao duboki čin digitalnog nasilja, s namjerom ponižavanja i sramoćenja žrtava u digitalnom svijetu.
Dok se društvo bori s rastućim problemom online uznemiravanja, napori Ocasio-Cortez se ističu kao poziv na akciju za zakonsku i društvenu promjenu. Predloženo zakonodavstvo obećava stvoriti put za veću digitalnu odgovornost, s ciljem osiguranja sigurnijeg online okoliša za sve. Njezino stajalište služi kao svjetionik nade za žrtve uznemiravanja i kao odvraćanje od zloupotrebe brzo napredujućih tehnologija.
Trenutni tržišni trendovi: Deepfake tehnologija brzo napreduje, uz poboljšanja u AI i strojnom učenju kontinuirano čineći deepfake-e dostupnijima i teže detektirajuće. To je dovelo do povećanja stvaranja i distribucije deepfakea na društvenim platformama i internetu općenito. Tvrtke koje se specijaliziraju za AI kao što su Google i Adobe, kao i akademske ustanove, razvijaju alate za detekciju kako bi suzbile širenje deepfake sadržaja. Međutim, demokratizacija softvera za stvaranje deepfakea predstavlja stalni izazov.
Prognoze: Očekuje se da će se širenje tehnologije deepfake nastaviti, te postavlja značajne probleme u vezi s kibernetičkom sigurnošću, privatnošću i načinom na koji se istina razabire u digitalnim medijima. Gledajući unaprijed, vjerojatno će postojati sve veća potražnja za pravnim okvirom, digitalnom pismenošću i AI omogućenim tehnikama provjere kako bi se suprotstavili negativnim utjecajima deepfakea. Nadalje, napretci u blockchainu i drugim verifikacijskim tehnologijama mogu imati ulogu u osiguravanju autentičnosti sadržaja.
Glavni izazovi i kontroverze: Jedan od najvećih izazova u reguliranju deepfakea je ravnoteža između sprječavanja štete i zaštite slobode izražavanja. Nadalje, tehnički izazov održavanja alata za detekciju ispred neprekidno razvijajućih tehnika generiranja deepfakea predstavlja postojanu zapreku. Postoje i geopolitičke implikacije, budući da se deepfake tehnologija može koristiti za propagandu ili utjecaj na izbore, što produbljuje zabrinutost za nacionalnu sigurnost.
Važna pitanja:
1. Kako zakonodavci mogu učinkovito regulirati stvaranje i distribuciju deepfakea bez kršenja slobode govora?
2. Koje tehnološke mjere mogu biti poduzete kako bi se detektirali i spriječili širenje deepfakea?
3. Kako žrtve uznemiravanja uzrokovanog deepfakeom mogu potražiti zadovoljštinu i zaštitu prema važećim zakonima?
Prednosti deepfake tehnologije:
– Obrazovne i zabavne mogućnosti, kao što su revitalizacija povijesnih ličnosti ili stvaranje personaliziranog sadržaja.
– Kreativne primjene u filmskoj industriji, igrama i iskustvima virtualne stvarnosti gdje se realizam pojačava.
– Potencijalne koristi u medicinskom polju za stvaranje realističnih simulacija u svrhu obuke.
Mane deepfake tehnologije:
– Potencijalno razorna posljedica na privatnost i mentalno zdravlje pojedinaca.
– Izazovi u razlikovanju između stvarnog i lažnog sadržaja, podrivanje povjerenja u medije.
– Upotreba u zlonamjerne svrhe, poput ucjene, širenja dezinformacija i miješanja u demokratske procese.
Za više informacija o deepfakeovima i digitalnoj odgovornosti, možete posjetiti:
– MIT Technology Review
– Wired
– Američka unija građanskih sloboda (ACLU)
The source of the article is from the blog japan-pc.jp