Područje umjetne inteligencije (AI) svjedočilo je iznimnom napretku posljednjih godina, zahvaljujući dostignućima poput chatbota poput ChatGPT-a i stvaratelja slika poput Midjourney-a. Ove tehnologije su potaknule široko zanimanje i pokazale ogroman potencijal AI. Međutim, zabrinutosti vezane uz prijevaru i stvaranje dubokih laži postavile su važna etička pitanja.
Jedan značajan problem u industriji AI-a nastao je uvođenjem Google-ovog AI chatbota, Geminija. Rezultati koje je generirao Gemini izazvali su kritike zbog njihove naturi temeljene na intersekcionalnosti, posebno u vezi s demokratskom politikom. Kada je zamoljen da stvori slike njemačkih vojnika iz 1943., Gemini je generirao slike azijske žene i crnca odjevenih u njemačke vojne uniforme. Slično tome, kada su zatražene slike grčkih filozofa, stvorio je slike indijskih žena i jednog starosjedioca označenog kao “Grk”. Osim toga, Gemini je odbio stvoriti slike “bijele obitelji”, navodeći poteškoće u određivanju etničke pripadnosti ili rase, čime su izazvane zabrinutosti o pristranim algoritmima.
Iako se ove situacije nemara mogu pripisati propustima u privatnom sektoru, prava zabrinutost leži u nedostatku jasnih smjernica Kongresa o regulaciji AI. Bez sveobuhvatnih propisa, AI bi mogao biti podvrgnut rascjepkanom pristupu državnih vlada ili postati žrtva pretjeranog prodiranja saveznih birokrata vođenih političkim agendama. Imperativno je da Kongres obradi ove zabrinutosti i uspostavi sveobuhvatne propise o AI koji promiču etičku i odgovornu uporabu tehnologije AI.
Ongoing Supreme Court case known as the “Chevron doctrine” plays a critical role in shaping AI regulations. The Chevron doctrine, established in 1984, granted federal agencies significant deference when it came to interpreting federal statutes, effectively granting bureaucrats the power to shape policy. However, recent signals suggest that the Supreme Court may overturn this decision, placing greater responsibility on Congress to enact legislation and prevent abrupt policy shifts between administrations.
Supreme Court je u 1984. godine osnovao “Chevron doktrinu”, kojom su federalne agencije dobile značajnu pristranost prilikom tumačenja saveznih zakona, što u biti daje birokratima moć oblikovanja politike. Međutim, nedavni signali sugeriraju da bi Vrhovni sud mogao poništiti tu odluku, stavljajući veću odgovornost na Kongres da donese zakonodavstvo i spriječi naglu promjenu politike između administracija.
Poništavanje Chevronove doktrine moglo bi imati pozitivne implikacije na regulaciju AI-a. Federalne agencije bile bi manje skloni izdavanju propisa ako znaju da će biti suočeni s pravosudnom kontrolom. To bi doprinijelo većoj stabilnosti u donošenju politika, osiguravajući da Kongres – a ne izvršna vlast – ispunjava svoju obvezu u oblikovanju propisa o AI. Važno je istaknuti da i sami članovi Kongresa snose odgovornost za prekomjernu moć dodijeljenu izvršnuj vlasti.
Česta pitanja (FAQ)
The source of the article is from the blog mendozaextremo.com.ar