Umjetnost generirana umjetnom inteligencijom: Iznad izazova autorskih prava u digitalnoj eri

Umjetna inteligencija (AI) dovela je do revolucije u glazbenoj industriji, donoseći nove mogućnosti i kreativne pravce za umjetnike. Jedan od takvih umjetnika, Glorb, iskoristio je snagu AI i generativnih algoritama za stvaranje glazbe koja je sakupila milijune streamova na platformama poput Spotifyja i YouTubea. Međutim, dok AI-generirana glazba postaje popularnija, javljaju se zabrinutosti u vezi s autorskim pravima i vlasništvom.

Uspjeh Glorba pokazuje potencijal AI-ja u produkciji glazbe. Sa gotovo milijun slušatelja mjesečno na Spotifyju i milijunima pregleda na YouTubeu, Glorb ostaje anoniman i neovisan o Nickelodeonu, izvorištu inspiracije za viralne rap pjesme inspirirane SpongeBobom.

Dok AI alati nastavljaju napredovati, stručnjaci naglašavaju važnost rješavanja pitanja autorskih prava. Tracy Chan, izvršni direktor tvrtke Splash, koja se bavi generiranjem glazbe pomoću AI-ja, sugerira pronalazak ravnoteže između stvaranja više sadržaja i osiguravanja da se originalnim umjetnicima pravedno isplati za njihov rad. Očekuje se da će sve više umjetnika uključiti neki oblik AI-ja u svoj kreativni proces kako tehnologija napreduje.

Već su zabilježeni slučajevi u kojima je AI korišten u originalnoj glazbenoj produkciji. Primjerice, Paul McCartney najavio je posljednji album The Beatlesa, “Sada i tada”, koji je koristio AI tehnologiju za izvlačenje glasa pokojnog Johna Lennona. Pjevačica Grimes također je izdala elf.tech, platformu na kojoj umjetnici mogu koristiti AI repliku njenog glasa u svojoj glazbi, pri čemu se honorari uplaćuju Grimes.

Međutim, AI-generirana glazba također je izazvala zabrinutosti. Umjetnik po imenu Ghostwriter postao je viralan zbog pjesme u kojoj su korištene AI replikacije glasova repera Drakea i pjevača The Weeknda. Pjesma je brzo uklonjena s platformi zbog autorskih prava koje je istaknula Universal Music Group (UMG), koja snažno protivi neovlaštenoj upotrebi svoje zaštićene glazbe AI-jem.

Jedan izazov leži u detekciji i uklanjanju AI glazbe s platformi za streaming. Tradicionalnu glazbu mogli bismo usporediti s otiskom prsta, omogućujući platformama identifikaciju i rješavanje potencijalnih kršenja autorskih prava. Međutim, AI-generirana glazba nema tu značajku prepoznavanja, što otežava njezino praćenje i uklanjanje s platformi.

Nepoznata je prevalencija AI-generirane glazbe jer postoje ograničeni alati za praćenje njezine prisutnosti na različitim platformama. Međutim, kako AI glazba dobiva kulturnu važnost, dionici industrije i nositelji autorskih prava vjerojatno će poduzeti korake protiv platformi koje pružaju neovlaštenu AI glazbu.

Zakonodavci također počinju razmatrati ovo pitanje. “ELVIS Act”, potpisan od guvernera Tennesseeja Billa Leea, proširuje postojeća pravila kako bi se zaštitili protiv neovlaštene upotrebe nečijeg lika uključujući “glas”. Ovaj zakon predstavlja početni korak u reguliranju AI generiranih glasova u glazbi.

Dok se AI nastavlja oblikovati glazbeni pejzaž, industrija mora riješiti izazove autorskih prava i vlasništva u ovoj digitalnoj eri. Balansiranje kreativnih mogućnosti s zaštitom prava umjetnika ostaje ključni zadatak za sve uključene dionike.

Često postavljana pitanja (FAQ)

The source of the article is from the blog jomfruland.net

Privacy policy
Contact