U svjetlu skandala Cambridge Analytica iz 2018. godine, uloga društvenih medija u oblikovanju izbornih politika došla je pod intenzivnu povećalu. Skandal je otkrio potencijal za manipulaciju mišljenja korisnika Facebooka kroz korištenje njihovih osobnih podataka. Brzim korakom do 2024. godine, nalazimo se u pejzažu koji je značajno evoluirao u smislu svijesti i razumijevanja rizika povezanih s online platformama. Međutim, nova izazovi su nastali, posebno u području AI-generirane dezinformacije.
Umjetna inteligencija (AI) postala je moćno sredstvo za ubrzanje proizvodnje i širenja lažnih informacija, igrajući značajnu ulogu u nastojanjima da se utječe na javno mnjenje i ishode izbora. Njezin utjecaj može se kategorizirati u tri ključna mehanizma. Prvo, AI može eksponencijalno pojačati kampanje dezinformacija, dosežući tisuće ili čak milijune pojedinaca unutar nekoliko sekundi. Ovo brzo širenje preplavljuje napore provjere činjenica, čineći teškim učinkovito suprotstavljanje lažnim narativima.
Drugo, porast hiper-realističnih dubokih krivotvorina predstavlja značajnu prijetnju izbornom integritetu. Korištenjem naprednih algoritama strojnog učenja, počinitelji mogu stvoriti uvjerljive krivotvorine slika, zvuka ili videozapisa koji se mogu širiti viralno na društvenim medijskim platformama. Ove manipulacije čine sve težim za gledatelje da razlikuju činjenice od fikcije, rezultirajući potencijalnim utjecajem na javno mnjenje.
Konačno, AI-pokretano mikro-targetiranje omogućava zlonamjernim akterima prilagodbu svojih kampanja dezinformacije određenim demografskim skupinama ili pojedincima. Iskorištavanjem prikupljenih osobnih podataka s društvenih medija i drugih online izvora, mogu iskoristiti postojeće pristranosti, strahove i ranjivosti, maksimizirajući uvjerljivost na podložne publike.
Studija predviđa da će do 2024. godine AI rezultirati porastom štetnog sadržaja na društvenim medijskim platformama, gotovo svakodnevno. Ova proliferacija predstavlja prijetnju izbornim procesima u više od 50 zemalja, ugrožavajući društvenu stabilnost i legitimnost vlada diljem svijeta.
Lakoća pristupa AI modelima velike skale i korisnički sučelja demokratizirala je stvaranje sintetičkog sadržaja. Od hiper-realističnih dubokih lažnih videozapisa do krivotvorenih web stranica, ovi alati su olakšali širenje lažnih informacija na neviđenoj razini i brzini.
Prepoznavanje ozbiljnosti ovog problema, anketa o globalnim rizicima Svjetskog gospodarskog foruma rangira dezinformacije među top 10 globalnih rizika. Hitne mjere su potrebne kako bi se suzbili izazovi koje predstavlja AI-generirana dezinformacija. Potreban je višestruk pristup, uključujući tehnološku inovaciju, regulatorne intervencije i obrazovne inicijative za unapređenje medijske pismenosti i vještina kritičkog razmišljanja.
Suradnja između vlada, tehnoloških kompanija, organizacija civilnog društva i akademske zajednice ključna je za razvoj učinkovitih strategija za ublažavanje ovih rizika. Poticanjem transparentnosti, odgovornosti i otpornosti unutar naših digitalnih ekosustava, možemo zaštititi javni dijalog i demokratske institucije od korozivnog utjecaja sintetičkog sadržaja.
### Često postavljana pitanja:
#### P: Kako AI doprinosi širenju dezinformacija?
O: AI pojačava kampanje dezinformacija, stvara uvjerljive duboke laži i omogućava mikro-targetiranje prilagođeno iskorištavanju određenih demografskih skupina ili pojedinaca.
#### P: Koje rizike predstavlja AI-generirana dezinformacija?
O: AI-generirana dezinformacija predstavlja prijetnju društvenoj stabilnosti, legitimnosti vlada i integritetu izbornih procesa diljem svijeta.
#### P: Koje korake poduzimaju u borbi protiv AI-generirane dezinformacije?
O: Vlade donose zakonodavstvo, implementiraju transparentne mjere i promiču digitalnu pismenost kako bi se suočile s ranjivostima koje iskorištavaju kampanje dezinformacija.
#### P: Zašto je suradnja važna u rješavanju izazova AI-generirane dezinformacije?
O: Suradnja između različitih dionika ključna je za razvoj učinkovitih strategija i inicijativa koje mogu učinkovito ublažiti rizike povezane s AI-generiranom dezinformacijom.
#### P: Kako se pojedinci mogu zaštititi od postajanja žrtvom AI-generirane dezinformacije?
O: Pojedinci se mogu zaštititi tako što će razviti vještine medijske pismenosti, kritički procjenjivati informacije, provjeravati izvore i biti oprezni s sadržajem koji konzumiraju i dijele na društvenim medijskim platformama.
(Izvor: Hindustan Times – www.hindustantimes.com)
The source of the article is from the blog lisboatv.pt