U nedavnoj studiji nazvanoj “Duboko u tlu: Korijeni, ugljik i analiza dinamike ugljika u podtlu” istraživači iz Saveza za Biološku Raznolikost i Međunarodnog Centra za Tropsku Poljoprivredu (CIAT) osvijetlili su inovativan pristup upravljanju ugljičnim skladištem u tlu. Vodeća autorica Angela Fernando, zajedno s kolegama, istaknula je važnost poboljšanja sadržaja ugljika u tlu za održivu poljoprivredu i borbu protiv klimatskih promjena.
Što je ugljik u tlu?
Ugljik u tlu odnosi se na ugljik koji se pohranjuje u tlu kao organska tvar. Igra ključnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, ublažavanju klimatskih promjena i zdravlju tla.
Zašto je duboko ukorjenjivanje važno?
Biljke s dubokim korijenjem mogu pristupiti vodenim izvorima podzemnih voda i skladištiti ugljik dublje u tlu, smanjujući njegovu ranjivost na razgradnju. To poboljšava zadržavanje hranjivih tvari i vode, čineći poljoprivredu otpornijom na sušne uvjete.
Kako DRO1 gen doprinosi vezanju ugljika?
Otkriće DRO1 gena omogućava razvoj sorti usjeva čiji korijeni rastu vertikalno u tlo. Izbjegavajući razgradnju, ovi dublji korijeni pomažu u zadržavanju ugljika u tlu, doprinoseći njegovom dugoročnom skladištenju.
Kako napredak u daljinskom snimanju i umjetnoj inteligenciji transformira mjerenje ugljika?
Daljinsko snimanje u kombinaciji s analizom umjetne inteligencije pruža učinkovitiju i točniju metodu mjerenja ugljika u tlu. Omogućuje opsežno istraživanje i analizu, nadmašujući ograničenja tradicionalnog ručnog uzorkovanja tla.
Industrija upravljanja ugljičnim skladištem usredotočena je na razvoj održivih poljoprivrednih praksi koje poboljšavaju zdravlje tla, povećavaju skladištenje ugljika i ublažavaju klimatske promjene.
Očekuje se značajan rast globalnog tržišta upravljanja ugljičnim tijekom sljedećih godina. Prema izvješću tvrtke Market Research Future, tržište se očekuje da će doseći vrijednost od 3,3 milijarde USD do 2027. godine, rastući po stopi od 8,7% tijekom razdoblja predviđanja.
Unatoč napretku u upravljanju ugljičnim tijekom, još uvijek postoji nekoliko izazova koji se moraju riješiti:
1. Uspostava: Jedan od ključnih izazova je usvajanje novih tehnika i praksi od strane poljoprivrednika. Potrebni su programi osvješćivanja, obuka i poticaji kako bi se potaknulo poljoprivrednike na primjenu održivih praksi upravljanja ugljičnim tijekom.
2. Podrška politici: Razvoj podržavajućih politika i propisa ključan je za promicanje upravljanja ugljičnim tijekom. Vlade trebaju pružiti poticaje i financijsku podršku poljoprivrednicima i istraživačima kako bi olakšali usvajanje održivih praksi.
3. Proširivanje: Iako su istraživanja i razvoj tehnika upravljanja ugljičnim tijekom pokazali obećavajuće rezultate, potrebno je proširiti ove prakse kako bi imale značajan utjecaj na globalnoj razini. Suradnja između istraživača, poljoprivrednika i donositelja politika ključna je za proširenje implementacije.
4. Obrazovanje i osvješćivanje: Povećanje obrazovanja i svijesti o važnosti upravljanja ugljičnim tijekom među poljoprivrednicima, potrošačima i općom javnošću ključno je. Može pomoći u poticanju potražnje za proizvodima koji se proizvode na održiv način i potaknuti usvajanje praksi upravljanja ugljičnim tijekom.
5. Integracija s postojećim sustavima: Integracija praksi upravljanja ugljičnim tijekom s postojećim poljoprivrednim sustavima i praksama ključna je. Treba to učiniti na način da ne narušava proizvodnju hrane, već unapređuje njenu produktivnost i otpornost na klimatske promjene.
Za više informacija, posjetite sljedeće izvore:
– Savez za Biološku Raznolikost i CIAT: https://www.bioversityinternational.org/
– Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO): http://www.fao.org/
The source of the article is from the blog trebujena.net