Kriminal u prehrambenom sektoru postao je globalni problem koji ne utječe samo na naše novčanike, već predstavlja značajnu prijetnju javnom zdravlju. Zločinački entiteti koji se bave aktivnostima poput krivotvorenja proizvoda, zamjene inferiornih sastojaka pa čak i otrovanja hrane koju konzumiramo prodrli su na police naših supermarketa. Kako bismo se borili protiv ovog složenog i evoluirajućeg problema, ključno je preispitati naš pristup kroz upotrebu tehnologije.
Prema Agenciji za standarde hrane Ujedinjenog Kraljevstva, kriminal u prehrambenom sektoru odnosi se na “ozbiljnu prijevaru i povezanu kriminalnu aktivnost u lancima opskrbe hranom.” Godišnja šteta koju uzrokuju prehrambeni zločini diljem svijeta procjenjuje se na otprilike 40 milijardi američkih dolara (31 milijardu funti).
Razumijevanje prehrambenog kriminala iz perspektive kriminalnih aktivnosti usmjerenih na profit otkriva njegovu dvostruku ulogu. Služi kao sredstvo za zločince kako bi generirali nezakonita sredstva koja zahtijevaju pranje i omogućuje pranje novca dobivenog kroz druge kriminalne aktivnosti.
Prehrambena industrija posebno je privlačna prijevarantima zbog potencijala za visoku profitabilnost. Istraživači su identificirali dva primarna pristupa koja koriste ovi kriminalci. Prvi uključuje ciljanje niskih troškova svakodnevne hrane s velikom potrošačkom bazom, omogućavajući im maksimizaciju profita. Na primjer, istraga u Španjolskoj i Italiji 2023. godine rezultirala je zapljenom 260.000 litara maslinovog ulja. Otkriveno je da je maslinovo ulje koje je označeno kao “extra djevičansko” ili “djevičansko” bilo razrijeđeno jeftinijom varijantom. Slično tome, skandal s konjskim mesom 2013. godine otkrio je prisutnost konjskog mesa u goveđim proizvodima širom Europe, što je bilo znatno jeftinije za proizvodnju.
Alternativno, prijevaranti mogu zavarati nesvjesne potrošače da plaćaju premijske cijene za jeftiniju hranu lažno predstavljenu kao superiorni proizvod. To može uključivati jeftine tartufe koji se prodaju kao egzotični talijanski tartufi.
Otkrivanje i sprečavanje prehrambene prijevare izazovan je zadatak zbog kompleksnosti ovih financijskih zločina. Međutim, nove tehnologije pružaju nadu u rješavanju ovog problema. Udruženje certificiranih ispitivača prijevara otkrilo je da je 91% organizacija diljem svijeta koristilo tehnologiju analize podataka za borbu protiv rizika financijskog kriminala. Tehnologije poput strojnog učenja mogu analizirati ogromne skupove podataka, otkriti skrivene obrasce i identificirati sumnjivu aktivnost. U kontekstu prehrambenog kriminala, strojno učenje može označiti visokorizična mjesta, pojedince ili poslovne subjekte.
Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se analizirali prošli slučajevi prehrambene prijevare i identificirali ponavljajući obrasci. Korištenje strojnog učenja u suradnji s ekspertizom regulatora, proizvođača hrane, distributera i trgovaca moglo bi razviti snažan model detekcije.
Blockchain tehnologija također se pojavila kao potencijalno rješenje u borbi protiv prehrambenog kriminala. Istraživači sugeriraju da implementacija blockchaina u globalnim lancima opskrbe hranom može osnažiti potrošače da donose informirane odluke o svojim prehrambenim kupovinama. Blockchain pruža siguran javni registar koji se ne može krivotvoriti, omogućavajući jednostavno praćenje putovanja proizvoda od njegova podrijetla do polica supermarketa. U Australiji, uporaba blockchain tehnologije od strane nekih proizvođača već je pokazala obećavajuće rezultate u borbi protiv prehrambene i vinske prijevare.
Iako tehnološka rješenja imaju važan potencijal, postoje izazovi koje treba prevladati. Implementacija blockchain tehnologije diljem globalnih lanaca opskrbe hranom zahtijeva međunarodne standarde i učinkovito upravljanje ogromnim količinama podataka. Dodatno, može biti skupo za manje proizvođače hrane da usvoje ovu tehnologiju.
Ključna je suradnja među različitim dionicima za učinkovito suočavanje s prehrambenom prijevarom. Pravosudne agencije, stručnjaci industrije, organizacije svih veličina i akademici moraju se ujediniti uz odgovorno etičko nadziranje. Mjere za suzbijanje prijevare ne smiju preopteretiti potrošače, jer to može stvoriti nove ranjivosti u prehrambenom sustavu.
Često postavljana pitanja:
The source of the article is from the blog newyorkpostgazette.com