Generativna umjetna inteligencija, revolucionarna tehnologija koja stvara sadržaj po zahtjevu, preoblikuje tradicionalne prakse odvjetnika, sudaca i odvjetnika. Ova transformacijska tehnologija ne samo da mijenja način rada pravnih stručnjaka, već utječe i na vrstu poslova koje se od njih očekuje. Kao rezultat toga, pravni obrazovni sustav mora se prilagoditi kako bi zadovoljio te promjenjive zahtjeve.
U polju obrazovanja, generativna umjetna inteligencija često se percipira kao prijetnja, uz zabrinutost zbog potencijala za olakšavanje varanja među studentima. Međutim, ako odvjetnici koriste takve tehnologije u svojim profesionalnim nastojanjima, postaje imperativno da se obuka budućih pravnih diplomaca uskladi s zahtjevima evoluirajućeg pravnog okruženja.
Lord Justice Birss, renomirani specijalist za intelektualno vlasništvo i sudac Vrhovnog suda Engleske i Walesa, prepoznao je vrijednost generativne umjetne inteligencije koristeći ChatGPT za sastavljanje presuda i generiranje sažetaka određenih pravnih područja. Opisujući ChatGPT kao “jako koristan” i priznavši njegov ogroman potencijal, odobrenje Lorda Justice Birssa ističe relevantnost i značaj ovih tehnologija u pravnoj profesiji.
Kako bi se posebno zadovoljile potrebe odvjetnika, razvijene su generativne AI tehnologije prilagođene pravnom polju. Primjerice, Lexis+ AI omogućuje pravnim stručnjacima sastavljanje pravnih savjeta i komunikacija te pružanje citata povezanih s odgovarajućim pravnim autoritetima.
Dok se upotreba AI tehnologija nastavlja povećavati, klijenti će sve više tražiti pravne savjete o pitanjima vezanim uz AI. AI tehnologije mogle bi otežati dobro uspostavljena područja prava poput odgovornosti ili ugovornog prava. Odvjetnici će morati upoznati se s radom generativne AI kako bi riješili eventualne sporove ili netočnosti koje mogu proizaći iz ugovora generiranih pomoću takve tehnologije.
Jedna značajna briga bila bi ako pravni stručnjak uvelike ovisi o točnosti generativne AI i ne uspije adekvatno provjeriti ugovor sastavljen pomoću takve tehnologije. Stoga pravno obrazovanje mora uključiti nastavne metodologije koje opremaju buduće odvjetnike vještinama potrebnim za navigaciju i razumijevanje generativne AI u praksi.
Predavači prava trebali bi uvesti generativnu AI u svoje poučavanje kako bi izložili studente prava situacijama s kojima će se susresti u svojim profesionalnim životima i alatima na koje se mogu osloniti. Uključivanje generativne AI u aktivnosti poput simuliranih suđenja i rasprava ne samo da će poboljšati pravno znanje studenata, već će im pružiti i praktičan uvid u primjenu pravnih koncepata u okruženju vođenom AI-om.
Kako bi dodatno simulirali stvarnost pravne prakse, ja svojim studentima prava omogućavam opciju korištenja generativne AI pri odgovaranju na esejska pitanja. Ova vježba potiče ih da razviju akademsku rigoroznost, digitalne vještine te sveobuhvatno razumijevanje rizika i prilika koje nudi generativna AI.
Promoviranje razgovora o etičkoj i odgovornoj upotrebi generativne AI ključno je kako bi se smanjile potencijalne zamke. Smjernice koje su objavljene za suce u Engleskoj podsjećaju ih da generativna AI često nedostaje povjerljivost, budući da su informacije unesene u ove sustave obično javne. Bar Council također je pružio smjernice za odvjetnike o učinkovitom korištenju ChatGPT-a i sličnih alata, ističući važnost temeljitog razumijevanja i odgovorne upotrebe ovih tehnologija.
Pravna profesija mora pronaći ravnotežu između iskorištavanja potencijalnih prednosti i ublažavanja rizika povezanih sa širokom upotrebom generativne AI. Stoga bi pravni diplomci i budući pravni stručnjaci trebali usmjeriti pažnju ne samo na svoje pravne kvalifikacije, već i na razvoj digitalnih vještina povezanih s AI-om. Razumijevanje etičkih implikacija korištenja AI-a bitno je za navigaciju kroz pravne kompleksnosti društva u kojem je tehnologija već prisutna.
Često postavljana pitanja
The source of the article is from the blog macholevante.com