Nedavna studija provedena od strane istraživača s Sveučilišta u Aljasci Fairbanks koristila je umjetnu inteligenciju kako bi otkrila značajnu promjenu staništa kod kratkokljunih galebova. Tradicionalno prisutni uz obalu i izvore vode, ovi galebovi sada zauzimaju urbana područja, uključujući parkirališta, industrijske zone i smećeve.
Studija, objavljena u časopisu Ecological Informatics, koristila je pristup utemeljen na građanskoj znanosti i sastavila podatkovni set od tri godine kako bi dobili uvid u ove promjene staništa. Korištenjem modeliranja umjetne inteligencije, istraživači su izvukli informacije o prisutnosti galebova na temelju specifičnih okolišnih varijabli za svaku lokaciju. Ova inovativna metodologija, koja se temelji na prethodnoj studiji o raspodjeli velikih sivih sova, daje nove spoznaje o tome kako se galebovi prilagođavaju promjenjivim okruženjima.
Kako bi razumjeli zašto se galebovi prebacuju na urbana staništa, istraživači su uključili socioekonomske podatkovne skupove, poput podataka o popisu stanovništva Sjedinjenih Američkih Država i urbanim općinama. Ove varijable, uključujući udaljenost do cesta, restorana, vodotoka i postrojenja za obradu otpada, pružaju vrijedne uvide u razloge ove promjene. Čini se da dostupnost hrane za ljude, kao i industrijske promjene, ključni su faktori koji utječu na ponašanje galebova.
Iscrpljujući mogućnosti ljudskog stvorenog smeća, kratkokljuni galebovi mogu pronaći obilje izvora hrane na otpadnim deponijima i produbljenim jamama. Međutim, dugoročne posljedice ove prehrane mogu biti štetne za njihovo zdravlje i čak dovesti do smrti. “Ronjenje po smeću” izlaže galebove velikim količinama soli, masti, šećera, masnoće i onečišćivača, što može imati ozbiljne posljedice.
Osim toga, prisutnost galebova u urba
The source of the article is from the blog elperiodicodearanjuez.es