Nakon COVID-a, ekonomija se suočava s značajnom transformacijom jer američke uštede iz razdoblja pandemije opadaju, a pojavljuju se novi obrasci potrošačkog ponašanja. Dok kućanstva i banke konsolidiraju svoje financije, očekuje se da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) SAD-a tijekom nekoliko kvartala iznositi oko 1%, nakon čega će uslijediti oporavak i stabilnija stopa rasta od 2% ili više.
No, unatoč ovom ekonomskom preporodu, ne treba očekivati povratak na razinu inflacije i kamatnih stopa prije COVID-a. Nekoliko širih ekonomskih trendova, poput ponovne procjene trgovinskih odnosa s Kinom, prijelaza na zelenu energiju, uvođenja strožih građevinskih propisa te nedostatka zemljišta, stručnih radnika i građevinskih materijala, pridonosi inflacijskom okruženju. Ti čimbenici otežavaju postizanje cilja inflacije od 2% koji je postavljen od strane američke Savezne rezerve.
Jedna od prepreka za vlade SAD-a i Europe je kontrola deficita smanjenjem prekomjernih troškova i povećanjem poreza. S obzirom na to da su postojeće razine poreza već povijesno visoke u odnosu na BDP, donositeljima političkih odluka moglo bi biti teško pronaći ravnotežu u financijama. To bi moglo natjerati monetarne vlasti da razmotre monetizaciju duga kako bi omogućile veće javne troškove u ključnim područjima poput prijelaza na zelenu energiju i obrane.
Neuspjeh u rješavanju reformi trošenja mogao bi rezultirati rastom dugoročnih kamatnih stopa. Dilema između poticanja produktivnosti rada ili pružanja socijalnih prava ima nacionalne sigurnosne i političke posljedice, posebno u političkoj klimi u kojoj veće poreze vjerojatno neće biti dobro prihvaćeni. Ove odluke su ključne za kapitalno intenzivne sektore poput zelene energije i umjetne inteligencije, ali i za jačanje infrastrukture za prilagodbu klimatskim promjenama.
Prihvaćanje promjena i uživanje u rastu važno je tijekom ovog razdoblja ekonomske transformacije. Kamatne stope će morati prilagoditi umirovljenicima koji povlače ulaganja iz dionica i obveznica. Očekuje se da će referentna američka 10-godišnja državna obveznica kliznuti prema 4%, s mogućnošću viših stopa kako gospodarstvo dobiva na zamahu.
Inovacija, posebno u područjima zelene energije i umjetne inteligencije, donijet će čišću i kapitalom intenzivniju ekonomiju za SAD. Kao posljedica toga, nominalne i realne kamatne stope odražavat će snažniji rast i veće povrate na kapital. Iako mogu postojati izazovi i skeptičnost vezani uz tranziciju, umjetna inteligencija ima potencijal da predefinira poslove i stvori nove prilike, što na kraju dovodi do općenito produktivnije radne snage.
Ongoing revolucija umjetne inteligencije utjecat će ne samo na ekonomiju, već i na razne industrije. Medijske organizacije poput New York Timesa suočavaju se s pravnim izazovima zbog korištenja velikih jezičnih modela tvrtke OpenAI. Međutim, druge medijske agencije poput Associated Pressa i Axel Springera prepoznale su vrijednost umjetne inteligencije i postigle su sporazume o pristupu sadržaju s OpenAI. Ova tehnologija ima potencijal unaprijediti kvalitetu i količinu analitičkog rada novinara te pomoći u raznim industrijama poput reosiguranja i otkrivanja prijevara.
Gledajući unaprijed, revolucija umjetne inteligencije mogla bi značajno povećati produktivnost SAD-a, čak i do 1,5 postotnih bodova godišnje do kraja ovog desetljeća. Ova transformacija također nudi zapadnim vladama način da ublaže svoje fiskalne terete. Iako će iskušenje za prekomjernu regulaciju biti prisutno, oslanjanje prvenstveno na tržište za snalaženje kroz kaos i optimizaciju promjena vjerojatno će donijeti bolje rezultate.
Post-COVID ekonomija pruža priliku za novi početak, prihvaćanje novih tehnologija i prilagodbu promjenjivom svijetu. Mudrim upravljanjem ovim izazovima, možemo izgraditi snažnije i otpornije gospodarstvo za budućnost.
The source of the article is from the blog jomfruland.net