Mogu li superkompjutori države pratiti privatne tehnološke gigante?

Yoshua Bengio, poznati stručnjak za umjetnu inteligenciju (UI), razmatra budućnost umjetne inteligencije (UI) i potencijalne rizike koje donosi ako nadmaši ljudsku kontrolu. Dok priznaje mogućnost stvaranja moćnih entiteta koji stavljaju vlastitu imovinu ispred ljudskih interesa, sada se fokusira na politička rješenja kako bi se izbjegao takav scenarij. Bengio vjeruje da je regulacija prvi korak koji vlade trebaju poduzeti kako bi obuzdali moć UI sustava. Međutim, također ističe važnost izgradnje vlastite infrastrukture za vlade kako bi imale digitalnu snagu potrebnu za praćenje ili reguliranje privatnih tehnoloških divova.

Jedan aspekt ove infrastrukture uključuje izgradnju visokokapacitiranih superkompjutora. Bengio predlaže da Kanada uloži u izgradnju klase strojeva opremljenih tisućama grafičkih procesornih jedinica (GPU-a) posebno dizajniranih za obuku velikih modelskih jezika poput ChatGPT-a. Idealno, ovi superkompjutori omogućili bi javnim subjektima da prate tehnološke napretke privatnih tvrtki. Međutim, Bengio priznaje da bi takav poduhvat zahtijevao značajna sredstva te procjenjuje da bi koštao oko milijardu dolara.

Iako je Bengio primio pozitivne odgovore od kanadskih vlada u vezi s njegovim prijedlogom, priznaje financijske implikacije koje su uključene. Države poput Ujedinjenog Kraljevstva već ulažu velika sredstva u javne računalne resurse za UI. Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je najavilo izgradnju superkompjutora Isambard-AI, koji bi trebao biti deset puta brži od bilo kojeg postojećeg računala u zemlji. U usporedbi s tim, najmoćniji javno dostupni superkompjutor u Kanadi, Narval, je otprilike dvadeset puta sporiji. Nedostatak javnih računalnih resursa u Kanadi predstavlja izazov za istraživače i otežava napredak zemlje u razvoju UI.

Javni superkompjutori ključni su za istraživanje UI, posebno kada uključuju obuku velikih modelskih jezika. Siva Reddy, asistent na McGill sveučilištu, ističe značajnu razliku između raspoloživih resursa kanadskih istraživača i onih koje posjeduju pojedinačni američki tehnološki divovi. Reddy podržava Bengioov prijedlog i ističe potrebu za posvećenim superklasterom koji će omogućiti prioritetne projekte u istraživanju UI. Međutim, također priznaje ekološki utjecaj korištenja takvih superkompjutora jer troše značajne količine energije i produciraju emisije ugljika.

Iako države još nisu pronašle optimalno rješenje i postigle ravnotežu između financiranja i ekoloških briga, potražnja za računalnim resursima u istraživanju UI i dalje nadmašuje ponudu. Unatoč naporima postojećih klastera u Kanadi, oni mogu zadovoljiti samo dio potreba istraživača za GPU-ima i CPU-ima. Suradnja država, institucija i istraživača ključna je u rješavanju tih izazova i osiguravanju da istraživanje UI temeljeno na javnosti ostane konkurentno na globalnoj razini.

Često postavljana pitanja:

1. Kakav je stav Yoshue Bengioa o budućnosti umjetne inteligencije (UI)?
Yoshua Bengio, stručnjak za UI, zabrinut je zbog potencijalnih rizika UI-a koji nadmašuju ljudsku kontrolu. Vjeruje u stvaranje političkih rješenja za rješavanje tog problema, pri čemu regulacija predstavlja prvi korak.

2. Što Bengio predlaže vlade učine kako bi obuzdale moć UI sustava?
Bengio predlaže da vlade ulože u izgradnju vlastite infrastrukture, uključujući visokokapacitirane superkompjutore opremljene specijaliziranom opremom za obuku velikih modelskih jezika poput ChatGPT-a. To bi omogućilo javnim subjektima da ostanu u koraku s privatnim tehnološkim divovima.

3. Kako Bengio predlaže rješavanje financijskih implikacija ove infrastrukture?
Bengio procjenjuje da bi izgradnja takve infrastrukture zahtijevala značajna sredstva, oko milijardu dolara. Iako je primio pozitivne odgovore od kanadske vlade, financijske implikacije su prepoznate kao izazov.

4. Kako nedostatak javnih računalnih resursa u Kanadi utječe na istraživanje UI-a?
Nedostatak javnih računalnih resursa u Kanadi, u usporedbi s pojedinačnim američkim tehnološkim divovima, otežava napredak zemlje u razvoju UI-a. Kanadski istraživači imaju značajnu razliku u resursima, a to utječe na njihovu sposobnost natjecanja na globalnoj razini.

5. Na što Siva Reddy, asistent na McGill sveučilištu, naglašava u vezi s Bengioovim prijedlogom?
Siva Reddy podržava Bengioov prijedlog i ističe potrebu za posvećenim superklastrom koji će omogućiti prioritetne projekte u istraživanju UI-a. Međutim, također priznaje ekološki utjecaj korištenja takvih superkompjutora u smislu potrošnje energije i emisija ugljika.

6. Jesu li trenutni klasteri u Kanadi sposobni zadovoljiti potrebe istraživača u smislu računalnih resursa?
Unatoč naporima postojećih klastera u Kanadi, oni mogu zadovoljiti samo dio potreba istraživača za grafičkim procesorskim jedinicama (GPU-ima) i centralnim procesorskim jedinicama (CPU-ima). Potražnja za računalnim resursima u istraživanju UI-a i dalje nadmašuje ponudu.

Ključne definicije:
– Umjetna inteligencija (UI): Simulacija procesa ljudske inteligencije pomoću strojeva, obično računalnih sustava, za obavljanje zadataka koji bi zahtijevali ljudsku inteligenciju.
– GPU-ovi: Grafičke procesorske jedinice, specijalizirana oprema koja ubrzava renderiranje i obradu slika i videozapisa.
– Modeli jezika: UI modeli dizajnirani za razumijevanje i generiranje ljudskog jezika, često korišteni za zadatke poput obrade prirodnog jezika i strojnog prevođenja.
– Superkompjutori: Izuzetno moćna računala sposobna za izvođenje složenih izračuna i obradu velike količine podataka s visokim brzinama.
– Narval: Najmoćniji javno dostupni superkompjutor u Kanadi.
– Emisije ugljika: Ispraćaj plinova koji sadrže ugljik, uglavnom ugljičnog dioksida, u atmosferu, što pridonosi klimatskim promjenama.

Povezane poveznice:
– Službena web stranica Kanade
– Službena web stranica Vlade Ujedinjenog Kraljevstva
– Službena web stranica McGill sveučilišta

The source of the article is from the blog rugbynews.at

Privacy policy
Contact