Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Physics rasvijetlila je formiranje snažnih veza unutar neuronskih mreža. Tim istraživača s CUNY Graduate Center Initiative for the Theoretical Sciences, Yale sveučilišta, University of Chicago i Harvarda analizirao je skupove podataka o povezivanju mozga kod različitih vrsta, uključujući voćne mušice, miševe i gliste.
Istraživači su otkrili da mali broj neurona u tim mrežama ima znatno snažnije veze međusobno u usporedbi s ostalima. Ove “specifične” veze pokazale su se ključnima za funkciju mozga. Prethodne studije istraživale su kako se formiraju ove rijetke veze i da li je proces specifičan za svaku vrstu ili vođen zajedničkim temeljnim principom.
Koristeći napredne mikroskopije i tehnike snimanja, istraživači su mogli proučavati formiranje ovih veza. Razvili su matematički model temeljen na plasticitetu Hebbovog tipa, mehanizmu iz neuroznanosti koji kaže da se neuroni povezuju kada se aktiviraju zajedno. Model je točno opisivao preuređenje povezivanja između neurona kako bi se razvile snažne veze.
Osim toga, kada je neuronska aktivnost uključena u model, istraživači su primijetili još jednu važnu karakteristiku strukture neuronske mreže: grupiranje. Ovaj fenomen grupiranja čini se da je zajedničko obilježje više vrsta, što ukazuje na zajednički princip u formiranju neuronskih veza.
Nalazi ove studije imaju implikacije za naše razumijevanje funkcije mozga i mogu potencijalno informirati buduća istraživanja u neuroznanosti. Identificiranjem mehanizama stvaranja snažnih veza u neuronskim mrežama, istraživači mogu dobiti uvide u temeljne principe koji upravljaju aktivnošću mozga. Daljnje istraživanje ovih principa može dovesti do napretka u područjima poput modeliranja neuronskih mreža i računanja inspiriranog mozgom.
The source of the article is from the blog macnifico.pt