Karte su već dugo korištene za navigaciju našim kopnenim krajolicima, dokumentirajući ceste, zgrade i korištenje zemljišta. Međutim, veliki i ravni oceani su ostali tajna, s puno aktivnosti koje su skrivene od očiju. No, to se promijenilo.
Revolucionarna studija objavljena u časopisu Nature otkrila je skriveni svijet oceanske aktivnosti i infrastrukture korištenjem umjetne inteligencije (UI) i satelitskih slika. Istraživanje koje je provela Global Fishing Watch otkrilo je značajan broj ribarskih brodova koji su “sakriveni” isključivanjem svojih automatskih sustava praćenja. Analizirajući milijarde komada informacija iz različitih izvora, uključujući satelitske slike, studija je stvorila neviđenu kartu oceanske aktivnosti.
Ovo novo saznanje o industrijskoj revoluciji koja se odvija u našim oceanima otkriva ogroman utjecaj koji ima na globalno gospodarstvo i okoliš. Više od milijardu ljudi oslanja se na more za hranu, a milijuni su zaposleni u ribarstvu. Osim toga, ocean je odgovoran za prijevoz oko 80% svih trgovanih dobara i proizvodnju 30% svjetske nafte.
Međutim, ovakav rapidan rast “plavog oceana” došao je s troškom. Ekološki pad, uključujući prekomjerno ribarenje i uništavanje ključnih staništa, postao je gorući problem. Cilj studije bio je pratiti i mapirati ove razvoje kako bi se bolje razumjeli njihov utjecaj na naše oceane.
Istraživanje je otkrilo nekoliko izazova u praćenju oceanske aktivnosti. Određeni sustavi praćenja brodova su ograničeni na matično poduzeće i nisu javno dostupni. Osim toga, brodovi koji su uključeni u nezakonite aktivnosti često isključuju svoje sustave praćenja ili manipuliraju svojim emitiranim lokacijama. Obalne vode i određena područja s lošom prijemom satelita stvaraju ‘slijepe točke’ u praćenju, dok politička i komercijalna ograničenja mogu smanjiti protok informacija putem sustava automatske identifikacije (AIS).
Međutim, umjetna inteligencija se pokazala kao moćan alat za nadvladavanje ovih izazova. Analizom ogromnih količina satelitskih slika, istraživanje je otkrilo više od 63.000 pojava brodova u bilo kojem trenutku, s oko polovice njih koji su ribarski brodovi. Važno je napomenuti da otprilike tri četvrtine globalno mapiranog industrijskog ribarstva nije bila vidljiva u javnim sustavima praćenja.
Azija se istaknula kao dominantna regija u industrijskom ribarstvu, odgovarajući za 70% svih otkrivenih ribarskih brodova, pri čemu je posebno koncentrirano područje kineska ekskluzivna ekonomska zona. Studija je također otkrila ribarske brodove koji djeluju unutar zaštićenih morskih područja, uključujući Galapagos Marine Reserve i Great Barrier Reef Marine Park.
Osim ribarske aktivnosti, studija je identificirala fiksne morske strukture poput pristaništa, vjetroelektrana i naftnih bušotina. Kina je preuzela vodeću ulogu u proizvodnji energije vjetrom na otvorenom moru, s impresivnim povećanjem od 900% u broju turbina od 2017. do 2021. Godine. Vjetroelektrane na otvorenom moru uglavnom se nalaze u sjevernoj Europi i Kini, dok se broj offshore naftnih struktura također povećao za 16%.
Sveukupno, ovo istraživanje pruža sveobuhvatan pogled na industrijsku oceanezaciju i njen utjecaj na naš planet. S novim rastom u proizvodnji energije vjetrom na otvorenom moru, akvakulturi i rudarstvu, koji prate uspostavljena industrijska ribolov, brodski promet i naftna i plinska aktivnost, jasno je da globalni ocean predstavlja zaposleno i složeno industrijsko radno mjesto. Razumijevanjem i suočavanjem s izazovima ovog brzog rasta, možemo težiti održivoj budućnosti naših oceana.
FAQ:
1. Što je pokazala revolucionarna studija objavljena u časopisu Nature?
Studija je koristila umjetnu inteligenciju (UI) i satelitske slike kako bi otkrila skrivenu oceansku aktivnost, uključujući ribarske brodove koji isključuju svoje sustave praćenja. Time je stvorila neviđenu kartu oceanske aktivnosti.
2. Koja je važnost ovog novog razumijevanja oceanske aktivnosti?
Studija pokazuje ogroman utjecaj industrijskog razvoja oceana na globalno gospodarstvo i okoliš. Naglašava da se više od milijardu ljudi oslanja na more za hranu, da je ocean odgovoran za prijevoz oko 80% trgovane robe i da proizvodi 30% svjetske nafte.
3. Koji su neki izazovi u praćenju oceanske aktivnosti?
Izazovi uključuju ograničene sustave praćenja brodova, brodove koji se bave nezakonitim aktivnostima koji isključuju sustave praćenja, “slijepe točke” u praćenju zbog lošog prijema satelita u određenim regijama te ograničenja u protoku informacija putem sustava automatske identifikacije (AIS) zbog političkih i komercijalnih razloga.
4. Kako je studija prevladala ove izazove?
Studija je koristila umjetnu inteligenciju i analizirala ogromne količine satelitskih slika kako bi otkrila pojavu brodova. To im je omogućilo identifikaciju preko 63.000 pojava brodova, od kojih je polovica bila ribarski brodovi. Važno je napomenuti da otprilike tri četvrtine globalno mapiranog industrijskog ribarstva nije bila vidljiva u javnim sustavima praćenja.
5. Koji su regioni bili dominantni u industrijskom ribarstvu?
Azija, posebno kineska ekskluzivna ekonomska zona, odgovarala je za 70% svih otkrivenih ribarskih brodova. Studija je također otkrila ribarske brodove koji djeluju unutar zaštićenih morskih područja, poput Galapagos Marine Reserve i Great Barrier Reef Marine Park.
6. Koje druge morske strukture su identificirane u studiji?
Osim ribarske aktivnosti, studija je identificirala fiksne morske strukture poput pristaništa, vjetroelektrana i naftnih bušotina. Kina je vodeća u proizvodnji energije vjetrom na otvorenom moru, s povećanjem od 900% u broju turbina od 2017. do 2021. Godine. Vjetroelektrane na otvorenom moru uglavnom se nalaze u sjevernoj Europi i Kini, dok se broj offshore naftnih struktura povećao za 16%.
Definicija:
– Sustav automatske identifikacije (AIS): Sustav koji se koristi za identifikaciju i lociranje brodova putem razmjene elektroničkih podataka.
Predloženi povezani linkovi:
– Global Fishing Watch: Službena stranica Global Fishing Watch, organizacije koja je provela istraživanje.
– Nature: Službena stranica časopisa Nature, u kojem je objavljena revolucionarna studija.
The source of the article is from the blog combopop.com.br