Istraživanje koje je provela ekipa sa Sveučilišta Hirošima izazvalo je teoriju kvantnih čestica sličnih mački iz Cheshira. Prvobitno su istraživači tvrdili da se ove čestice mogu odvojiti od svojstava, ali nedavna studija sugerira da eksperimenti zapravo pokazuju još jednu zanimljivu značajku kvantne mehanike nazvanu kontekstualnost.
Kvantna mehanika, koja proučava ponašanje svjetlosti i materije na atomske i subatomske skale, poznata je po svojoj protulogičnoj prirodi. Cilj istraživačkog tima bio je postići dublje razumijevanje ove čudnovate prirode i istražiti praktične primjene.
Kontekstualnost se odnosi na ideju da se kvantni sustavi mijenjaju ovisno o izmjerama provedenim na njima. Redoslijed izmjera može proizvesti različite rezultate. Na primjer, mjerenje položaja pa zatim brzine čestice donijet će drugačije rezultate od mjerenja brzine prvo, a zatim položaja. Ova kontekstualnost omogućava kvantnim sustavima da imaju svojstva koja su očekivana da budu nespojiva jedna s drugima.
Tim je koristio scenarij kvantne mačke iz Cheshira kao poligon za ispitivanje ovog fenomena. Izvorna tvrdnja da se čestice i njihova svojstva odvajaju i putuju različitim putanjama može biti zavodljiva interpretacija. Rezultati dobiveni mjerenjem kvantnog sustava na različite načine mogu varirati, a kombiniranje tih rezultata dovodi do percepcije kvantnog efekta mačke iz Cheshira. Nepriznavanje promjena vezanih za mjerenja može doprinijeti nerazumijevanju.
Kroz analizu “protokola mačke iz Cheshira”, istraživači su identificirali odnos između rezultata mjerenja povezanih s putanjom i polarizacijom fotona. Ta mjerenja činila su se rezultirati logičnom proturječnošću, ali kontekstualnost sustava objasnila je prividnu neskladnost. Tim je otkrio da nije sama svojstvo čestice koje je rastavljeno, već učinci koherecija između zabranjenih stanja.
Implikacije ovog istraživanja dosežu izvan teoretskog razumijevanja. Otkrivanjem prave prirode kvantnih sustava i njihovog ponašanja, znanstvenici se nadaju iskoristiti potencijal kvantne mehanike za praktične svrhe, poput kvantnog računanja. Razumijevanje kontekstualnosti bit će ključno kako bi se potpuno otkrile prednosti kvantnih rješenja u odnosu na klasične pristupe rješavanju problema.
Istraživački tim uključuje Jonte R. Hance, Ming Ji i Holger F. Hofmann sa Sveučilišta Hirošima, koji je Hance također povezan i sa Sveučilištem u Bristolu. Financiranje studije osigurano je putem Phoenix Postdoktorske stipendije za istraživanje Sveučilišta Hirošima, EPSRC DTP stipendije Sveučilišta York, Quantum Communications Hub financiranog putem EPSRC dodijeljenih sredstava i JST SPRING potpore.
The source of the article is from the blog j6simracing.com.br