Favian MarshOblak računarstvo možda se čini kao izum modernog doba, ali njeni korijeni sežu dalje nego što mnogi misle. Osnove onoga što danas nazivamo oblak računarstvom mogu se pratiti unatrag do 1960-ih. Koncept je prvotno zamislio J.C.R. Licklider kroz svoj rad na ARPANET-u, koji je bio dizajniran za povezivanje ljudi i podataka s bilo koje lokacije u bilo kojem trenutku. Njegova ideja bila je utemeljena na pojmu “intergalaktičke računalne mreže,” viziji koja obuhvaća suštinu modernog oblak računarstva.
Tijekom istog razdoblja, računalni znanstvenik John McCarthy, koji je skovao termin “umjetna inteligencija,” također je sugerirao da se računalstvo može pružati kao javna usluga, slično struji ili vodi. Ova ideja postavila je temelje za razmišljanje o računalnim resursima koji se mogu dijeliti i upravljati izvana, što je osnovni postulat oblak računarstva.
Praktična implementacija oblak računarstva, kakvo ga danas poznajemo, počela se oblikovati krajem 1990-ih i početkom 2000-ih. Godine 1999. Salesforce.com je pionir koncepta dostavljanja poslovnih aplikacija putem interneta, a 2002. godine, Amazon je lansirao svoje web-usluge maloprodaje, što je na kraju vodilo razvoju Amazon Web Services (AWS) 2006. godine.
Danas je oblak računarstvo kritična infrastruktura za tvrtke i pojedince, omogućujući skalabilan, na zahtjev dostupne razne računalne resurse. Njegovi korijeni mogu započeti u vizionarskim idejama 1960-ih, ali njegov rast tijekom proteklih nekoliko desetljeća naglašava njegov značaj u digitalnoj eri.
Otkrivanje oblaka: Skriveni kontroverze i utjecaji oblak računarstva
Iako je evolucija oblak računarstva dobro dokumentirana, nekoliko manje poznatih pitanja i transformativnih učinaka na društva i ekonomije dominira današnjim razgovorima. Kako je oblak računarstvo nastalo, tako su se pojavili i strahovi oko privatnosti podataka i sigurnosti. Koliko su sigurni naši podaci u oblaku? Ovo pitanje muči mnoge korisnike i tvrtke, budući da nas naslovi o sigurnosnim propustima često podsjećaju, izazivajući davatelje usluga da neprekidno jačaju mjere sigurnosti.
Osim toga, oblak računarstvo u velikoj mjeri ovisi o ogromnim podatkovnim centrima, koji imaju značajan ekološki otisak. Potrošnja energije potrebna za napajanje i hlađenje ovih centara pridonosi raspravama o ekološkoj održivosti. Napori za ublažavanje ovih utjecaja, poput korištenja obnovljive energije, stječu zamah, ali se razlikuju u stopama prihvaćanja širom svijeta.
Na društvenoj razini, oblak računarstvo drastično mijenja radne krajolike, posebno u IT-u. Iako s jedne strane stvara radna mjesta koja zahtijevaju stručnost u upravljanju oblakom i kibernetičkoj sigurnosti, tradicionalne IT uloge suočavaju se s viškovima zbog zastarjelih internih sustava.
Štoviše, kako telekomunikacija raste, usluge oblaka podržavaju rad na daljinu, preoblikujući radnu dinamiku i nudeći fleksibilnost. Međutim, one bi mogle, nenamjerno, proširiti digitalnu podjelu, osobito u regijama s ograničenim pristupom internetu.
Dakle, kada je oblak računarstvo zapravo počelo revolucionirati industrije? Iako njegovi konceptualni korijeni leže u ’60-im, njegov opipljiv utjecaj počeo se značajno povećavati tek u posljednja dva desetljeća.
Za više uvida, posjetite: Amazon Web Services, Salesforce.
