Lidia Perska
Povijest umjetne inteligencije fascinantno je putovanje koje seže mnogo dalje nego što mnogi shvaćaju. Naime, kada danas razmišljamo o AI-u, često mislimo na najmodernije tehnologije. Ipak, korijeni umjetne inteligencije mogu se pratiti još od sredine 20. stoljeća.
Formalni početak AI-a kao akademske discipline dogodio se povijesnom Konferencijom Dartmouth 1956. godine. Ovaj događaj se često smatra službenim rođenjem AI-a i organizirala ga je skupina istraživača uključujući John McCarthyja, Marvina Minskog, Nathaniela Rochestera i Claudea Shannona. Na ovoj konferenciji skovan je termin “umjetna inteligencija” i postavljene su osnove za buduća istraživanja u AI-u.
Zanimljivo je da su temelji za AI postavljeni i prije Konferencije Dartmouth. Tijekom 1940-ih, britanski matematičar i logičar Alan Turing izložio je bitne koncepte u svom seminalnom radu “Računalne mašine i inteligencija,” postavljajući pitanje mogu li strojevi pokazati inteligenciju nalik ljudskoj. Turing je uveo ideju “Turingovog testa,” metode za određivanje može li stroj demonstrirati inteligentno ponašanje jednako ili neodvojivo od ljudskog.
U desetljećima koja su uslijedila, postignut je značajan napredak, s brojnim otkrićima u strojnom učenju, prepoznavanju obrazaca i robotici. 1980-e, poznate kao “AI Zima,” doživjele su smanjenje financiranja zbog neispunjenih očekivanja, no polje se na kraju oporavilo u 1990-ima, što je dovelo do današnjih brzih napredaka.
Iako je inicijalna iskra umjetne inteligencije započela 1950-ih, konceptualna sjemena bila su posijana mnogo ranije, pokazujući duboku i složenu povijest razvoja AI-a.
Skriti počeci umjetne inteligencije: izvan Konferencije Dartmouth
Evolucija umjetne inteligencije (AI) bogata je manje poznatim poglavljima i utjecajnim likovima koji su ostavili neizbrisiv trag na njenom putu. Dok mnogi pripisuju formalno začetke AI-a Konferenciji Dartmouth 1956. godine, podzemna evolucija već je aktivno oblikovala ovo polje.
Dugo prije nego što je termin “umjetna inteligencija” ušao u akademsku raspravu, rane inovacije su se razvijale. 19. stoljeće čak je vidjelo kako je Charles Babbage zamislio “Analitički stroj,” precurs modernim računalima. Ada Lovelace, koju često nazivaju prvom programerkom na svijetu, teorirala je o potencijalu strojeva da obrađuju ne samo izračune već i složene operacije, sadeći rane sjemenke koje će izrasti u AI kakvo ga danas prepoznajemo.
Međutim, kako se AI razvijao, njegov utjecaj na društvo, od gubitka radnih mjesta do problema privatnosti, potaknuo je rasprave. Jedno od važnih pitanja ostaje: Hoće li AI stvoriti više radnih mjesta nego što će ih ukinuti? Dok AI nastavlja revolucionirati industrije, preoblikujući tržišta rada i zahtijevajući nove vještine, njegova sposobnost da pojača ljudski trud i inovacije nudi obećavajuću perspektivu.
Kako se ova tehnologija razvija, nacije se razlikuju u svojim strategijama iskorištavanja potencijala AI-a, uzrokujući međunarodne razlike. Zemlje koje snažno ulažu u istraživanje i infrastrukturu AI-a, kao što su Kina i SAD, vode napretke, što potencijalno širi digitalnu razliku s zemljama koje nemaju resurse.
Za uvide u tekući razvoj možete istražiti AAAI za najnovija istraživanja i rasprave o AI-u. Razumijevanje ovih složenih dinamika ključno je za odgovorno iskorištavanje AI-ovih sposobnosti.
The source of the article is from the blog j6simracing.com.br
