Léa Steinacker, društvena znanstvenica i autoritet u području umjetne inteligencije, nadahnjuje stotine svojom vizijom budućnosti tehnologije
Na “Forumu BC” koji je održala Kreissparkasse Biberach, društvena znanstvenica Léa Steinacker privukla je pozornost oko 600 sudionika svojim uvidima u zastrašujuće, ali nadahnjujuće napretke u području umjetne inteligencije (AI). 35-godišnja specijalistica za AI angažirala je publiku živahnim gestama i uvjerljivim naracijama unutar dvorane banke, odvajajući se od govornice radi dinamičnijeg nastupa.
Steinacker, koja je završila doktorat na Sveučilištu St. Gallen s fokusom na društvene učinke AI-a i također predaje tečajeve na tu temu, uvjerljivo je vodila slušatelje kroz povijesno putovanje umjetne inteligencije. Istaknula je dugogodišnju ljudsku želju za prenošenjem ljudske inteligencije u tehnologiju kroz različite kulture i povijest.
Evolucija AI-a dobila je zamah u drugoj polovici 20. stoljeća, s značajnim postignućima poput razvoja perceptrona od strane Franka Rosenblatta 1957. godine i stvaranja prvog chatbota “Elize” 1965. godine.
AI danas: Svestran i transformacijski
Od lansiranja iPhonea 2007. godine, AI je snažno napredovao, intimno utkan u svakodnevni život kroz stalnu povezanost, rastuću računalnu snagu, obilne podatke i usavršene algoritme. Steinacker ističe da AI nije samo jedna tehnologija, već raznoliko područje koje obuhvaća različite metode, tehnike i primjene.
Od prepoznavanja lica na zračnim terminalima do personaliziranih rezultata Google pretrage, AI tiho prožima naša svakodnevna iskustva. Izlazak ChatGPT-a jeseni 2022. označio je još jedan značajan skok, brzo privlačeći korisničku bazu koju su tvrtke poput Netflixa godinama gradile. Chatbotova stručnost u simuliranju ljudskog teksta ilustrira koliko su daleko dosegle mogućnosti AI-a.
Generativna AI i radna snaga sutrašnjice
Gledajući izvan teksta, suvremeni AI također može brzo stvarati slike i videozapise, otvarajući put neograničenom kreativnom potencijalu. Potičući publiku da eksperimentira s AI-om, Steinacker zagovara korištenje AI-a kao katalizatora inovacija i ideacija.
Adresirajući zabrinutosti oko sigurnosti radnih mjesta u budućnosti dominiranoj AI-jem, Steinacker tvrdi da bi do 60 posto radnih mjesta u naprednim državama moglo osjetiti utjecaj AI-a, što čini AI pismenost konkurentskom prednošću. Ističe da iako AI možda neće zamijeniti radna mjesta u potpunosti, mogao bi preusmjeriti one koji ne uspiju prilagoditi se njegovoj integraciji.
Regulativni izazovi i uspon autonomnih agenata
S proširenjem područja AI-a na uključivanje stvaranja sadržaja i obavljanje zadataka, Steinacker predviđa pojavu “autonomnih agenata” sposobnih samostalno upravljati složenim aktivnostima poput planiranja i rezerviranja odmora. S pojavom takvih tehnologija, imperativ za jasne pravne okvire za upravljanje rizicima poput dubokih laži i širenja dezinformacija postaje ključan. Ističe inicijativu Europske unije koja predviđa obvezno označavanje umjetno generiranog sadržaja do 2025. kao korak u dobrom smjeru.
AI i etika: Balansiranje koristi i rizika
Umjetna inteligencija (AI) obećava nezamislive koristi, ali predstavlja značajne rizike koji dovode u pitanje društvene norme. Kako AI sustavi preuzimaju složenije zadatke, etički aspekti poput pristranosti, privatnosti i odgovornosti sve više dolaze do izražaja.
Ključna pitanja i izazovi:
– Kako osigurati etički razvoj i korištenje AI-a? To zahtijeva standarde i okvire za odgovorni razvoj AI-a, uz razmatranje poštenosti, transparentnosti i odgovornosti.
– Da li će AI pogoršati ili smanjiti socijalne i ekonomske nejednakosti? AI ima potencijal povećanja prilika za sve ili proširivanje jaza između tehnološki pismene elite i onih koji zaostaju.
– Kako zaštititi privatnost u svijetu koji pokreće AI? S porastom sposobnosti AI-a za obradu osobnih podataka, zaštita individualne privatnosti je ključna.
Prednosti AI-a:
– Povećana učinkovitost: AI može optimizirati procese, smanjujući vrijeme i troškove za tvrtke i potrošače.
– Poboljšanja u zdravstvu: Od ranijeg otkrivanja bolesti do personaliziranih planova liječenja, AI ima potencijal za transformaciju zdravstvene skrbi.
– Poboljšano korisničko iskustvo: AI-jeva sposobnost personalizacije i predviđanja korisničkih preferencija može znatno poboljšati korisničko iskustvo kroz usluge.
Mane AI-a:
– Gubitak radnih mjesta: AI bi mogao automatizirati zadatke koji se trenutno obavljaju od strane ljudi, što bi moglo dovesti do gubitka radnih mjesta u određenim sektorima.
– Ovisnost o tehnologiji: Veliko oslanjanje na AI sustave može oslabiti ljudske vještine i sposobnosti donošenja odluka.
– Sigurnosni rizici: AI sustavi mogu biti ranjivi na hakiranje i druge cyber prijetnje, što može imati široke posljedice.
Često se javljaju kontroverze oko pitanja nadzora, odlučivanja o AI-u u kritičnim scenarijima poput provođenja zakona ili ratovanja, te “crne kutije” nekih AI algoritama, što otežava razumijevanje kako AI donosi određene odluke.
Povezane veze:
Za istraživanje više o evoluciji, primjenama i etičkim razmatranjima umjetne inteligencije, možete posjetiti sljedeće web stranice:
– Svjetski ekonomski forum
– Američka unija za građanske slobode
– Ujedinjeni narodi
– Europska unija
Svaka veza vodi do glavne domene odgovarajućih organizacija koje pružaju široke informacije i resurse vezane uz susret novih tehnologija poput AI-a s socio-ekonomskim politikama, ljudskim pravima i međunarodnim upravljanjem.
The source of the article is from the blog exofeed.nl