Umjetna inteligencija (AI) postala je sveprisutna tema, i čini se da svi žele pratiti taj trend. Nedavno se proširila vijest na portalima i društvenim mrežama o inovativnim AI aplikacijama koje pružaju savjete i podršku u mentalnom zdravlju. Bitno je zapamtiti da prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije i Ministarstva zdravstva iz 2015. godine, u nekim zemljama jedna od tri osobe starije od 20 godina ima mentalne zdravstvene probleme.
Stoga govorimo velikoj publici, a entuzijazam za prihvaćanjem ove vala dolazi s novom frazom: demokratiziranje pristupa zdravstvenoj skrbi kroz iskorištavanje široke dostupnosti AI-ja. Ipak, moramo biti oprezni jer je ranije mnogo ljudi imalo neuspješne poteze u traženju medicinskih simptoma na internetu bez konzultacije s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom, što može dovesti do anksioznosti i straha zbog pronađenih informacija ako nisu pravilno vođeni.
Zamislite, ipak, da je interakcija s konverzacijskim chatbotom pokretanim AI-jem, koji ima specifične podatke koji mu omogućuju predviđanje korisnikovog odgovora. U oba scenarija dolazimo do istog zaključka: izravna intervencija kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka ne može biti zamijenjena.
Osim toga, nedostatak specifičnog nadzora nad AI-jem u nekim regijama izaziva zabrinutost. Ne razumijemo u potpunosti tko razvija te sustave, podatke koji se koriste za dobivanje “slušanja” rezultata, kako se algoritmi treniraju i pouzdanost njihovih prediktivnih odgovora.
Treba također uzeti u obzir da se za poteškoće s mentalnim zdravljem korištenje AI-ja može korisnike staviti u potencijalno rizične situacije koje bi mogle pogoršati zdravstvene probleme i učiniti ih hiper-osjetljivima kao potrošače. U tim zemljama, mirnoća dolazi iz postojećih pravila zaštite zdravlja, naglašavajući etičko znanstveni tretman.
Dok svijet svjedoči brzom napretku AI-ja, rasprave o osiguranju da takve tehnologije poštuju ljudska prava i dostojanstvo postaju sve važnije. Inovacije u primjeni AI-ja moraju biti uravnotežene s zaštitom prava tijekom cijelog njihova ciklusa.
Usluge mentalnog zdravlja koje koriste AI ističu potrebu za integracijom politika AI-ja na državnoj razini i osiguravanjem da etika ostane na prvom mjestu. Dok prihvatljamo velike prednosti AI-ja, naša prava ne smiju biti zanemarena tijekom njegovog razvoja.
Integracija AI-ja u aplikacije za mentalno zdravlje postavlja nekoliko važnih pitanja:
– Koliko su učinkoviti AI sustavi u pružanju točnih ocjena mentalnog zdravlja u usporedbi s tradicionalnim metodama?
– Koje su posljedice privatnosti i sigurnosti korištenja AI-ja u skrbi za mentalno zdravlje?
– Kako AI aplikacije za mentalno zdravlje mogu biti dostupne različitim populacijama, uključujući one s ograničenim pristupom tehnologiji?
Odgovori:
AI sustavi pokazali su obećanja u pružanju relativno točnih ocjena mentalnog zdravlja, posebno u identifikaciji uzoraka ponašanja ili govora koji mogu sugerirati određene stanja. Međutim, oni nisu zamjene za ljudske stručnjake koji mogu dublje interpretirati kontekst i emocionalne nijanse.
Posljedice privatnosti i sigurnosti su značajne jer su podaci o mentalnom zdravlju posebno osjetljivi. Osigurati da AI sustavi štite te podatke i pridržavaju se svih relevantnih propisa o privatnosti, poput GDPR-a i HIPAA-e, izazov je.
Da bi AI aplikacije za mentalno zdravlje bile dostupne, moraju biti dizajnirane s uključivošću na umu, nudeći više jezika i uzimajući u obzir kulturne razlike u percepciji mentalnog zdravlja. Dodatno, potrebne su strategije za osiguravanje pristupa onima s ograničenim pristupom internetu ili tehnologiji.
Glavni izazovi i kontroverze uključuju:
– Sigurnost podataka i privatnost: Brige o tome kako se osobni i osjetljivi podaci pohranjuju, koriste i štite od strane AI sustava.
– Pristranost i nejednakost: Potencijal da AI perpetuira pristranost na temelju podataka na kojima je treniran, što bi moglo utjecati na kvalitetu skrbi za određene demografske skupine.
– Etičke implikacije: Osiguravanje da AI poboljšava umjesto zamjenjuje ljudske kliničare i etičke pretpostavke o uključenosti stroja u osobno zdravlje.
Prednosti AI-ja u mentalnom zdravlju uključuju:
– Dostupnost: AI može pružiti podršku osobama koje inače ne bi imale pristup mentalnoj zdravstvenoj usluzi zbog lokacije, troškova ili stigme.
– Dosljednost: AI alati mogu pružiti dosljedne ocjene i praćenje bez varijacija koje se mogu pojaviti s ljudskim praktičarima.
– Rano otkrivanje: Algoritmi AI-ja imaju potencijal za otkrivanje problema s mentalnim zdravljem ranije analizirajući uzorke ponašanja.
Mane uključuju:
– Nedostatak nijansi: AI možda neće u potpunosti razumjeti ljudsku emociju i kontekst koji su bitni za skrb o mentalnom zdravlju.
– Prekomjerna ovisnost: Postoji rizik da ljudi postanu prekomjerno ovisni o AI za skrb o mentalnom zdravlju, potencijalno odgađajući traženje profesionalne pomoći.
– Pristranost algoritama: Ako je AI sustav treniran na pristranim podacima, mogao bi pružiti iskrivljene ocjene ili preporuke.
Ako vas zanima istraživanje više o ulozi AI-ja u mentalnom zdravlju od pouzdanih izvora, možda biste željeli posjetiti web stranice vodećih organizacija specijaliziranih za istraživanje AI i mentalno zdravlje, poput AI4Good Foundation ili Svjetska zdravstvena organizacija. Molimo vas da samostalno provjerite URL-ove kako biste osigurali njihovu valjanost, jer se točnost URL-ova ne može jamčiti.
The source of the article is from the blog regiozottegem.be