Programer po imenu Ryuki Hayashi, star 25 godina, uhićen je zbog stvaranja malicioznog softvera iskorištavajući vlastite sposobnosti računala i pametnog telefona uz pomoć umjetne inteligencije koju je stekao u ožujku prethodne godine. Izradio je virus koji je šifrirao podatke na ciljanim sustavima i potom zahtijevao otkupninu. Ipak, policija nije zabilježila nikakve štete prouzročene tim zlonamjernim softverom.
Ryuki Hayashi priznao je svoje kriminalne namjere, otkrivajući želju za profitiranjem od ransomware napada. Vjerovao je da mu tehnologija umjetne inteligencije može omogućiti da učini sve. Ova izjava ističe rastuću zabrinutost zbog zlouporabe umjetne inteligencije u zlonamjerne svrhe.
Iako su platforme umjetne inteligencije poput ChatGPT dizajnirane s mjerama za sprječavanje olakšavanja nezakonitih aktivnosti, internet i dalje obiluje platformama koje nude neograničene informacije koje se mogu zloupotrijebiti. Hayashi je iskoristio tu manu pružajući smjernice platformi umjetne inteligencije ne otkrivajući svoje zlonamjerne namjere za izradu virusa. Također je tražio metode online za dobivanje informacija na nezakonit način.
Policija detaljno istražuje sve značajke platforme umjetne inteligencije koju je koristio Hayashi kako bi bolje razumjela kako je zloupotrijebio tehnologiju. Ovaj slučaj ukazuje na rastući izazov kako umjetna inteligencija postaje dostupnija – sprječavanje njezine uporabe u cyber kriminalu dok se istovremeno promoviraju njezine korisne primjene.
Iako članak pruža detalje o uhićenju Ryuki Hayashija zbog razvoja ransomwarea uz pomoć umjetne inteligencije, zanemaruje širi kontekst rastuće kibernetičke prijetnje i ulogu umjetne inteligencije u kibernetičkom kriminalu. Evo nekih dodatnih činjenica relevantnih za temu:
– Ransomware napadi predstavljaju značajnu prijetnju na globalnoj razini, s mnogim organizacijama i pojedincima koji postaju žrtve. Prema izvješćima o kibernetičkoj sigurnosti, poput onih iz tvrtki poput McAfee i Symantec, ransomware napadi postaju sofisticiraniji s napretkom tehnologije.
– Umjetna inteligencija ima potencijal analizirati ogromne skupove podataka brzo, identificirati ranjivosti u softverskim sustavima i automatizirati proces napada, što može učiniti ransomware još moćnijim i težim za obranu.
– Postavlja se pitanje etičnosti, s obzirom na potencijalnu uporabu umjetne inteligencije u svrhe štetnih po ljude. Dvostruka priroda tehnologija umjetne inteligencije predstavlja duboki izazov u upravljanju i regulaciji.
Bitna pitanja i odgovori:
P: Kako umjetna inteligencija može doprinijeti razvoju ransomwarea?
O: Umjetna inteligencija može analizirati ogromne količine podataka radi identificiranja ranjivosti, automatizirati procese izrade phishing emailova, pa čak i prilagoditi napade specifičnim ciljevima, čineći je snažnim alatom za cyber kriminalce.
P: Koje mjere se mogu poduzeti kako bi se spriječila zloupotreba umjetne inteligencije u cyber kriminalu?
O: Mjere uključuju jačanje upravljanja umjetnom inteligencijom, implementaciju etičkih okvira za umjetnu inteligenciju, poboljšanje obrane kibernetičke sigurnosti i unaprjeđenje suradnje između industrije, policijskih tijela i regulatora.
Ključni izazovi i kontroverze:
– Balansiranje inovacija i sigurnosti: Osiguravanje napretka tehnologija umjetne inteligencije uz sprječavanje njihove zloupotrebe za kriminalne aktivnosti.
– Regulacija i nadzor: Stvaranje prikladnih regulatornih okvira za upravljanje umjetnom inteligencijom bez gušenja inovacija.
– Odgovornost: Utvrđivanje tko je odgovoran kada se umjetna inteligencija koristi za ilegalne aktivnosti – tvorci alata za umjetnu inteligenciju, korisnici ili oboje.
Prednosti i nedostaci:
Prednosti:
– Razvoj umjetne inteligencije može dovesti do značajnih napretka u kibernetičkoj sigurnosti poboljšavajući detekciju prijetnji i vrijeme odgovora.
– Tehnologije umjetne inteligencije mogu potaknuti inovacije, učinkovitost i gospodarski rast u različitim sektorima.
Nedostaci:
– Umjetnu inteligenciju mogu zloupotrijebiti cyber kriminalci za provođenje sofisticiranijih, ciljanih i efikasnih cyber napada.
– Možda nedostaje dovoljno zaštitnih mehanizama i etičkih smjernica za sprječavanje zloupotrebe umjetne inteligencije.
Predloženi povezani linkovi:
– Informacije o kibernetičkom kriminalu od INTERPOL-a
– Savjeti o kibernetičkoj sigurnosti od Microsoft-a
– IBM Security
Ukratko, dok uhićenje Ryukija Hayashija adresa pojedinačni slučaj zloupotrebe umjetne inteligencije, ističe stalnu napetost između obećanja i prijetnji umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti. Osiguravanje da se beneficije umjetne inteligencije mogu iskoristiti bez omogućavanja novih oblika kibernetičkog kriminala ostaje značajan globalni izazov.
The source of the article is from the blog combopop.com.br