Profesor Jeffrey Hinton, pionir umjetne inteligencije, predlaže univerzalni temeljni dohodak
U susret rastućim tehnologijama umjetne inteligencije (AI), profesor Jeffrey Hinton, poznat kao “kum umjetne inteligencije”, preporučio je da vlade trebaju usvojiti program univerzalnog temeljnog dohotka (UBI). Govoreći u intervjuu za BBC, obratio se potencijalnom socijalno-ekonomskom utjecaju AI-ja na radnu snagu.
Hinton je zagovarao ideju reforme sustava socijalne skrbi u kojoj bi građani primali redovit iznos novca dovoljan za osnovno preživljavanje, bez obzira na svoj status bogatstva. Kako AI sustavi sve više zamjenjuju ljudske radnike, predložio je da ovaj pristup može ublažiti rastuću ekonomsku nejednakost.
Izazov ekonomske nejednakosti u revoluciji AI-ja
Hinton je objasnio da iako bi AI mogao potaknuti produktivnost i opću prosperitet, stvoreno bogatstvo vjerojatno bi se neravnomjerno akumuliralo kod bogatih. To bi ostavilo ekonomski ranjive pojedince bez mogućnosti zapošljavanja zbog napretka u području AI-ja u nepovoljnom položaju. Strah je da bez mehanizama poput UBI-ja, ti bi pojedinci mogli imati poteškoća u pronalasku smislenog posla.
Debata o financijskoj održivosti univerzalnog temeljnog dohotka
Predloženi koncept bezuvjetnog dohotka nije bez svojih protivnika. Kritičari tvrde da bi UBI mogao biti preveliko opterećenje, potencijalno preusmjeravajući sredstva iz drugih javnih usluga. Osim toga, postoje zabrinutosti u vezi s učinkovitošću UBI-ja u smanjenju razina siromaštva i odsutnosti jamstava da bi postigao svoje ciljeve. Unatoč raspravi, Hinton ostaje pristalica UBI-ja kao nužne mjere u doba inteligentnih strojeva.
Važne činjenice koje se ne spominju u članku:
– Koncept univerzalnog temeljnog dohotka (UBI) ima povijesnu pozadinu koja seže još u 16. stoljeće, a Thomas Moreova Utopia naznačila je tu ideju.
– Nekoliko zemalja i regija provelo je pilot-projekte ili eksperimente UBI-ja, poput Finske, Kanade (Ontario) i Stocktona u Sjedinjenim Američkim Državama.
– Tehnološki divovi poput Elona Muska (izvršni direktor tvrtke Tesla i SpaceX) i Marka Zuckerberga (izvršni direktor Facebooka) također su podržali UBI kao rješenje za gubitak poslova uzrokovan automatizacijom.
– UBI bi mogao potencijalno pojednostaviti i optimizirati sustave socijalne skrbi zamjenom različitih programa socijalne pomoći jednom redovitom uplatom.
Najvažnija pitanja i odgovori:
– Kako bi se mogao financirati UBI? UBI se može financirati na različite načine, uključujući oporezivanje bogatstva i dohotka, zatvaranje poreznih rupa, poreze na automatizaciju i AI, poreze na ugljične emisije ili putem ušteda od ukidanja postojećih sustava socijalne pomoći.
– Može li UBI potaknuti poduzetništvo i kreativnost? Zagovornici tvrde da UBI pruža financijsku sigurnost koja može potaknuti pojedince da se bave poduzetništvom, daljnjim obrazovanjem ili kreativnim djelovanjem bez trenutačnog pritiska svakodnevnog preživljavanja.
– Smanjuje li UBI poticaj za radom? Studije pilot-projekata UBI-ja pokazale su miješane rezultate, pri čemu neki sugeriraju minimalan utjecaj na spremnost ljudi za rad, dok drugi tvrde da bi mogao smanjiti poticaj za traženjem zaposlenja.
Ključni izazovi ili kontroverze:
– Ocjenjivanje utjecaja na poticaje za rad: Jedna od glavnih kontroverzi oko UBI-ja je pitanje bi li on pridonio padu sudjelovanja na tržištu rada, s ljudima koji odlučuju ne raditi jer su im osnovne potrebe pokrivene.
– Trošak i financiranje: Financiranje UBI-ja na nacionalnoj razini moglo bi biti vrlo skupo i možda će zahtijevati značajne promjene u poreznim strukturama ili prioritetima u troškovima, što dovodi do rasprava u političkim krugovima.
– Rješavanje nejednakosti: Iako je UBI usmjeren na rješavanje nejednakosti, u tijeku je rasprava o njegovoj učinkovitosti kao najefikasnijem mehanizmu za redistribuciju bogatstva.
Pogodnosti UBI-ja:
– Smanjuje siromaštvo i osigurava sigurnosnu mrežu za sve građane.
– Pojednostavljuje sustave socijalne skrbi zamjenom više ciljanih programa pomoći.
– Pomaže u rješavanju ekonomske nejednakosti pružajući svakoj osobi osnovnu razinu financijske sigurnosti.
– Podržava pojedince u tranzicijskim razdobljima, poput gubitka posla zbog automatizacije.
Mane UBI-ja:
– Potencijalno visoki troškovi koji mogu opterećivati nacionalne proračune ili zahtijevati značajna povećanja poreza.
– Može smanjiti poticaj za radom, iako empirijski dokazi o tome su miješani.
– Mogući inflacioni učinci ako povećanje kupovne moći ne prati proizvodnja.
– Složenost u prijelazu s postojećih sustava socijalne skrbi na sustav UBI-ja.
Za više informacija o široj raspravi koja se vodi oko univerzalnog temeljnog dohotka, posjetitelji mogu posjetiti web stranice poznatih ekonomskih i političkih istraživačkih institucija poput Svjetske banke na www.worldbank.org ili OECD-a na www.oecd.org. Ove organizacije često pružaju istraživanja, izvješća i analize politika relevantne za univerzalni temeljni dohodak i utjecaj automatizacije na radnu snagu.
The source of the article is from the blog maltemoney.com.br