Umjetna inteligencija oblikuje svakodnevni život, vodeći nas kroz naše književne preferencije do maloprodajnih kupnji. Igra također ključnu ulogu u odlukama o našim karijerama, zajmovima, odobrenjima hipoteka, državnim naknadama, pa čak i ishodima uvjetnog otpusta. AI nije samo dijagnostičko sredstvo u zdravstvu već ima moć podržati ili podrivati demokratske procese.
Dvije dopunjujuće knjige pružaju dubinski uvid u utjecaje koji stvaraju AI sustave, koriste ih i upravljaju njima, time ponovno oblikujući konture društva. Autor Brian Christian u “The Alignment Problem” pruža detaljan uvid u arhitekte iza tehnologije AI – njihove ciljeve, uspjehe, neuspjehe te izazove s kojima se suočavaju usklađujući AI s ljudskim vrijednostima poput pravednosti i transparentnosti. Christian kreće od rane aktivnosti modeliranja neuronske aktivnosti u 20. stoljeću, povezujući uvide različitih eksperata iz kognitivne znanosti i inženjerstva.
“Atlas of AI” Kate Crawford također istražuje društvene intervencije AI-ja, ali naglašava njegovu ekstrakciju resursa, od materijala i rada do podataka, izazivajući neutralnost umjetne inteligencije. Njena knjiga istražuje zaslon dimnih sustava koji se snažno oslanjaju na nisko plaćeni ljudski rad.
Knjige ističu odjekujuće mišljenja u modelima vladavine AI-a, od kineskog državnog nadzora do regulatornih napora EU-a, ali se uglavnom usredotočuju na američka iskustva, pozivajući na rješenja koja uzimaju u obzir globalne digitalne poremećaje.
Ponovno definiranje etike rasta AI-a, Christian prati napredovanje AI iz sna u integrirani sastav suvremene stvarnosti. Put Richa Caruane ilustrira mukotrpni proces razvoja modela podataka koji su i razumljivi i točni. Slično tome, rad Marka Bellemarea na tehnologiji učenja ojačanja i njegova primjena u industriji igara ukazuje na uspon razvoja AI-a usmjerenog na vrijednosti.
Knjige ističu da iako AI može odražavati i utjecati na društvene vrijednosti, tehnološki napredak ne dolazi bez troškova, često duboko utječući na društvo. Christian ističe potrebu za AI sustavima koji razumiju ljudsku namjeru i usklađuju se s našim vrijednostima, zabrinutost koja odjekuje upozorenjem matematičara Norberta Wienera iz 1960-ih.
S druge strane, Crawford otkriva manje glamuroznu stranu AI-a, pokazujući ljudsku i ekološku cijenu ekstrakcije materijala za računalnu infrastrukturu, s narativno nabijenim podsjetnikom da AI nije objektivan niti univerzalno koristan – ukorijenjen je u kulturi i ekonomskom okruženju većinski bogatih, bijelih muških kreatora iz Silicon Valleya.
Primat podataka u automatiziranom svijetu, istraživačica AI-a Joy Buolamwini ističe urođene predrasude koje sustavi automatiziranog donošenja odluka perpetuiraju – izazovi koji se odražavaju u želji za učinkovitošću naspram individualnog utjecaja u dokumentarcu “Coded Bias”. Ovdje leži kritičan zahtjev za demokratizacijom moći nad podacima, koja je sada često koncentrirana u rukama vodećih tehnoloških korporacija i izvan demokratskih procesa. Rješavanje tih poremećaja zahtijeva više od transparentnosti algoritama; potreban je čvrst etički okvir.
Ključna pitanja, izazovi i kontroverze u vezi s AI-om
1. Kako se može postići usklađenje AI-a s ljudskim vrijednostima?
Postizanje usklađenja s ljudskim vrijednostima je višedimenzionalni izazov koji uključuje interdisciplinarna istraživanja. AI mora biti dizajniran kako bi razumio i odražavao etičke principe i pravedan tretman. To postavlja pitanje kojih vrijednosti treba dati prednost i kako ih možemo ugraditi u AI sustave.
2. Kakav je utjecaj AI-a na zaposlenost?
AI tehnologija može zamijeniti poslove, ali također ima potencijal stvaranja novih uloga i industrija. Izazov je u prijelazu i osiguranju osposobljenosti radne snage za nove mogućnosti koje se javljaju.
3. Kako je privatnost podataka pogođena AI-jem?
AI sustavi zahtijevaju velike količine podataka, često osobnih, što dovodi do briga o privatnosti. Pronalaženje ravnoteže između iskorištavanja podataka za razvoj AI-a i poštovanja prava korisnika na privatnost značajan je izazov.
4. Može li AI permantirati ili pojačati predrasude?
Urođene predrasude u AI sustavima mogu dovesti do diskriminirajućih ishoda. Rješavanje predrasuda zahtijeva različite skupove podataka i kontinuirano praćenje za identifikaciju i ispravljanje pristranih odluka.
Prednosti AI-a
– Povećana učinkovitost i automatizacija u različitim sektorima, uključujući zdravstvo, prijevoz te logistiku.
– Poboljšane sposobnosti donošenja odluka kroz analizu podataka i prediktivno modeliranje.
– Stvaranje novih proizvoda i usluga koje mogu poboljšati kvalitetu života.
Mane AI-a
– Potencijalno zamjenjivanje poslova zbog povećane automatizacije.
– Eticki problemi i ugrađene predrasude u sustavima AI-a koji mogu dovesti do nepravednih ishoda.
– Povrede privatnosti proizašle iz prikupljanja i korištenja velikih skupova podataka.
– Visoki troškovi povezani s razvojem i održavanjem tehnologije AI-a.
– Ovisnost o AI-u mogla bi rezultirati gubitkom određenih vještina i znanja.
Za čitatelje koje zanima saznati više o AI-u i njegovim implikacijama, mogu posjetiti ugledne izvore poput:
– Udruženje za napredak umjetne inteligencije (AAAI)
– Udruženje za računarstvo (ACM)
– Institut elektrotehnike i elektrotehnike (IEEE)
Napomena: Poveznice pružene odnose se na glavne domene i smatraju se točnima u trenutku pisanja. Provjerite uvijek službenu i trenutačnu web stranicu svake organizacije.
The source of the article is from the blog guambia.com.uy