Kölnovo proljetno okupljanje umjetne inteligencije razmatra etičke temelje
Prošlog petka, Udruga katoličkih poduzetnika u Kölnu organizirala je svoj proljetni simpozij koji istražuje uzbudljivo područje umjetne inteligencije (AI). Događaj je postavio ključno pitanje, razmatrajući da li korisnost AI-a podriva etičke temelje.
Dok sam sudjelovao u raspravama, počeo sam razmišljati o razlici između istinskog intelekta i pukog logičkog procesiranja. Razmišljao sam o tome jesmo li društvo zanemarilo klasičnu grčku distinkciju ‘bios’ – pojam za puko preživljavanje, koji dijele stvorenja poput kornjača – i ‘zoé’, koji označava život kvalitete koji čini preživljavanje vrijednim. Ova distinkcija usko je povezana s ‘Poiesisom’ i ‘Praxisom’, koji razlikuju između produktivne (kao što je vidljivo u popravku automobila) i ekspresivne akcije (kao u medicinskoj praksi), omogućavajući etici, metafizici i potrazi za dobrotom da prevladaju puko korisnost.
Pitanje dobrog života usred tehnološkog napretka
Ulazeći u primjene umjetne inteligencije, kritički glasovi postavljaju pitanje tko razmatra korist ljudskog stanja prije razvoja algoritama. Izvan osnovne skrbi, mogu li robotske medicinske sestre pružiti utjehu ili se osvrtati na duboka moralna pitanja u nečijoj životnoj priči? Čak je i provokativnije pitanje, možemo li zamisliti utjehu koju pružaju strojevi? Takva pitanja igraju se na rubovima bitnih aspekata ljudske povezanosti.
Ljudski element: Nezamjenjiv u etičkoj umjetnoj inteligenciji?
Promišljajući granice AI-a, razmišljao sam o dvije trajne grčke filozofske vrijednosti koje zagovaraju ljubav nad mržnjom i trpljenje nepravde umjesto činjenja zla. Dan kada algoritmi mogu izraziti te vrijednosti jednako uvjerljivo kao ljudi, mogao bi označiti sumrak čovječanstva. Ipak, čini se da daleko smo od takve točke.
Autor donosi uvide kao profesor Moralne teologije i etike na Teološkom fakultetu u Paderbornu. U međuvremenu, dnevne novine ‘Die Tagespost’ proširuju trenutne vijesti s detaljnim pozadinama i analizama na svojoj web stranici.
Etički izazovi umjetne inteligencije (AI) protežu se preko širokog spektra zabrinutosti, od rizika pristranosti i diskriminacije u odlučivanju temeljenom na algoritmima do utjecaja automatizacije na zapošljavanje. U raspravama o etici AI-a, poput onih na kongresu u Kölnu spomenutih u članku, jedno ključno pitanje je može li i kako se AI sustavi uskladiti s ljudskim vrijednostima i moralnim načelima.
Ključna etička pitanja i izazovi
Centralno etičko pitanje u vezi s AI-em odnosi se na prirodu inteligencije i svijesti: može li stroj imati moralnu agenciju ili odgovornost? Sposobnost AI-a da donosi odluke usklađene s etičkim načelima od presudne je važnosti, s obzirom na sve veću integraciju AI-a u područja poput zdravstva, prijevoza, kaznenog pravosuđa i mnogih drugih.
Još jedna značajna zabrinutost je mogućnost da AI perpetuira ili čak pogoršava postojeće nejednakosti. Algoritmi strojnog učenja nehotice mogu klasificirati i reproducirati društvene pristranosti prisutne u podacima za obuku, što dovodi do nepravednih ishoda i diskriminacije.
Osim toga, postoji pitanje transparentnosti i objašnjivosti. Mnogi AI sustavi djeluju kao “crne kutije” s procesima donošenja odluka koji su neprozirni korisnicima i razvojnim programerima. Nedostatak transparentnosti dovodi u pitanje odgovornost i povjerenje, budući da dionici mogu smatrati teškim razumijevanje ili osporavanje odluka AI-ja.
Prednosti i nedostaci AI
Prednosti:
– Učinkovitost: AI može rukovati velikim, složenim zadacima brže i točnije od ljudi.
– Bolje odlučivanje: AI ima potencijal da apsorbira i analizira ogromne količine podataka, čime poboljšava kvalitetu odluka.
– Personalizacija: AI može prilagoditi usluge i proizvode individualnim preferencijama, poboljšavajući korisničko iskustvo.
Nedostaci:
– Gubitak radnih mjesta: AI može automatizirati zadatke tradicionalno obavljane od strane ljudi, potencijalno dovodeći do nezaposlenosti.
– Ugrožavanje ljudske interakcije: Prekomjerna ovisnost o AI-ju može smanjiti ljudsku interakciju, koja je ključna za ispunjenu ‘zoé’.
– Brige o privatnosti: AI često zahtijeva pristup velikim količinama osobnih podataka, što podiže pitanja o nadzoru i zaštiti podataka.
Za pristup dodatnim informacijama iz pouzdanih izvora o etici AI-a, razmotrite sljedeće glavne domene:
– Američki savez za građanske slobode (ACLU)
– Amnesty International
– Svjetska zdravstvena organizacija (WHO)
– Institut elektrotehnike i elektronike (IEEE)
Svaka od ovih organizacija bavi se aspektima AI-a i njegovim društvenim utjecajem, iako iz nešto različitih perspektiva – građanskih sloboda, ljudskih prava, globalnog zdravlja i tehnoloških standarda, redom.
The source of the article is from the blog coletivometranca.com.br