Kineski Ulazak u “Digitalne Ljude” Vođene AI
Prije pojave ChatGPT-a, istraživačke institucije i IT tvrtke u Kini marljivo su radile na razvoju AI entiteta modeliranih po ljudima, poznatih kao “Digitalni Ljudi”. Tsinghua sveučilište, jedno od najprestižnijih ustanova u Kini, privuklo je pozornost 2021. godine upisom AI “ženske studentice”, prikazujući zemljinu predanost integraciji AI-a u obrazovne sfere.
Ova AI, koja se može pohvaliti intelektualnim kapacitetom sličnim šestogodišnjaku, opremljena je ne samo studentskom iskaznicom već i sposobnošću učenja iz teksta, slika i videozapisa. Slično tome, AI po imenu AYAYI, razvijena od strane e-trgovinskog diva Alibaba Grupe, istakla se kao prva AI influencerica u Kini, sklapajući partnerstva s više od 30 luksuznih brandova, uključujući Louis Vuitton i Burberry.
Uspon AI Talenata u Zabavi
Japan je nedavno privukao pažnju predstavljajući virtualnog talenta stvorenog generativnom AI-jem u televizijskoj reklami tvrtke Ito En 2023. Nasuprot tome, Kina već nekoliko godina koristi AI talente, koristeći napredniju tehnologiju. Ovi digitalni entiteti postaju popularni jer utjelovljuju želju nacije da prihvati najsuvremenije tehnologije dok istovremeno pružaju snažno sredstvo za prikaz tehnološke moći.
Kulturni stručnjaci ističu da za razliku od Japana, gdje se često preferira ljudski dodir za kvalitetnu uslugu, kineski potrošači imaju veću prihvaćenost usluga koje pružaju roboti i AI, možda zbog percipirane jednoličnosti u kvaliteti usluge. Procvat trgovine uživo u Kini značajno je potaknuo društvenu primjenu digitalnih ljudi.
Ekonomični AI Emiteri uživo
Ovi AI entiteti, koji mogu neumorno raditi na promociji proizvoda, postali su snažno sredstvo u svijetu trgovine uživo. Iako trenutni AI emiteri uživo možda ne sudjeluju u dvosmjernim interakcijama, procjene sugeriraju da bi u roku od tri do pet godina mogli doseći vještine ljudi.
Štoviše, neki AI emiteri uživo uspješno su monetizirali svoje platforme ciljajući određene demografske skupine, poput sredovječnih muškaraca. Sofisticirani AI influenceri, obučeni u privlačne odjevne komade, uspjeli su skupiti sljedbenike u stotinama tisuća—čak i milijunima—unatoč jednosmjernoj prirodi njihovih interakcija.
Bez obzira na jednostavnost proizvoda koje promoviraju, poput upaljača i papuča, ove digitalne slavne osobe bitne su zbog značajnih provizija na prodaju i nižih stopa povrata u usporedbi s odjećom. Digitalni čovjek koji se identificira kao samohrana majka iz 1980-ih navodno je ostvario mjesečne prodaje u rasponu od pet do deset milijuna jena.
S tehnološkim divovima poput JD.com koji nastavljaju unapređivati AI likove poput Liu Qiangdonga u sferi trgovine uživo, dan možda nije daleko kada bi AI mogao zamijeniti ljudske influencere, posebice u područjima gdje izgled više znači publici nego osobni dodir ljudske prisutnosti.
Ključna pitanja:
1. Koje su sociokulturne implikacije uspona AI osobnosti u Kini?
U digitalnom krajoliku Kine, AI osobnosti odražavaju društvenu udobnost i fascinaciju tehnološkom inovacijom. To odražava širu prihvaćenost ne-ljudskih interakcija, potencijalno utječući na društvene norme i ponašanje potrošača. Kulturni utjecaj može biti značajan, budući da digitalni ljudi mogu utjecati na popularnu kulturu, promijeniti percepciju odnosa čovjeka i stroja te utjecati na zaposlenost u sektorima poput zabave i e-trgovine.
2. Kako Kina regulira AI i njen utjecaj na društvo?
Dok AI entiteti postaju sve prisutniji, regulatorni izazovi uključuju osiguravanje privatnosti, sprječavanje dezinformacija te održavanje etičkih standarda. Kina je najavila propise za dubinsku tehnologiju i AI kako bi se zaštitila od zloupotreba, ali je kontinuirani nadzor nužan.
3. Kako se AI osobnosti u Kini uspoređuju s onima u drugim zemljama?
Iako digitalni ljudi izbijaju diljem svijeta, kinesko tržište prikazuje jedinstvenu kombinaciju visoke potrošačke prihvaćenosti i podršku države za tehnološki rast. Zemlje poput SAD-a, Japana i Južne Koreje imaju svoje varijacije, s kulturnim nijansama oblikovanjem uloga AI osobnosti.
4. Koje su tehničke ograničenja i izazovi u stvaranju AI osobnosti?
Tehnički izazovi uključuju postizanje obrade prirodnog jezika, emocionalne inteligencije, kulturne svijesti te sposobnosti provođenja dvosmjernih interakcija. Također postoji stalno nastojanje da se ovi entiteti učine realističnijima bez da zbune korisnike (izbjegavajući pojavu “doline jezivosti”).
Prednosti i Nedostaci:
Prednosti:
– Dostupnost 24/7: AI entiteti mogu neprekidno raditi bez odmora, nudeći stalnu angažiranost i uslugu.
– Ekonomičnost: Za razliku od ljudskih influencera, AI ne zahtijeva plaće ni beneficije te se može skalirati bez dodatnih troškova.
– Konzistentna kvaliteta: AI predstavnici pružaju pouzdanu i ujednačenu kvalitetu usluge ili prezentacije, što može biti osobito povoljno u kontekstima korisničke podrške.
Nedostaci:
– Nedostatak Empatije: AI stvarno ne može suosjećati s ljudskim iskustvima, čineći ih manje prikladnima za kontekste gdje je emocionalna inteligencija ključna.
– Gubitak Poslova: Uspon AI osobnosti može dovesti do gubitka radnih mjesta u sektorima zabave, korisničke podrške, e-trgovine i drugima.
– Etičke i Sigurnosne Brige: Razvoj AI-a koji imitira ljude postavlja etička pitanja u vezi identiteta, privatnosti i sigurnosti, posebno s obzirom na to da AI može prikupiti i koristiti osobne podatke za personalizirane interakcije.
Ključni Izazovi i Kontroverze:
– Potencijalno zamjenjivanje ljudskih poslova AI osobnostima predstavlja značajan ekonomski i socijalni problem.
– Čuvanje privatnosti i sprječavanje zlouporabe podataka s obzirom na to da bi AI entiteti mogli imati pristup velikim količinama osobnih informacija.
– Etičke implikacije stvaranja digitalnih entiteta koji simuliraju ljudska ponašanja i potencijalne posljedice na ljudske interakcije i društvene norme.
Veze s povezanim glavnim domenama za dodatne informacije mogu uključivati:
– Sveučilište Tsinghua
– Alibaba Grupa
– JD.com
Napomena: Navedeni URL-ovi vode na glavne stranice spomenutih institucija u članku i važeći su s obzirom na trenutni datum. Poveznice mogu biti predmet promjene od strane vlasnika odgovarajućih web stranica.
The source of the article is from the blog be3.sk