Europa ostvaruje monumentalni korak u upravljanju AI-jem ratifikacijom AI zakona 16. ožujka 2024. godine. Ovaj značajan zakonodavni prekretnica prvo je veliko propisivanje usmjereno na upravljanje napretkom i primjenom umjetne inteligencije (AI). Zakon nastoji umanjiti rizike i kritične implikacije koje utječu na privatnost, sigurnost i niz domena o kojima se ranije raspravljalo.
Tražeći da se uskladi etika AI-ja, Visoka stručna skupina Europske komisije za AI već je utvrdila principe etičnog AI-ja u 2019. godini u “Smjernicama za etičnu umjetnu inteligenciju”. Ovdje se pouzdana AI odnosi na primjene koje se pridržavaju zakona, temelje se etički te su tehnički i društveno robustne u smislu njihovih utjecaja.
Europa prednjači s pionirskim pravilima o AI-u, gradeći na svojoj reputaciji uspostavljenoj Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR). Ovo vodstvo vjerojatno će utjecati na globalne perspektive budući da i tehnolozi i zakonodavci priznaju da tehnologija, tržišne sile i geopolitičko natjecanje ne smiju isključivo voditi razvoj i upotrebu AI-ja.
Etika AI-a i pouzdanost: Obimna istraživanja i rasprave
Etičke rasprave oko AI-a posebno su složene zbog različitih definicija, smjernica i preporuka koje ponekad djeluju proturječno. Posebno istaknuta u raspravi je knjiga Luciana Floridija, “Etica dell’intelligenza artificiale” objavljena od strane Raffaello Cortina, koja nudi teorijske okvire i praktične smjernice kako bi se učinkovito kretalo AI etikom.
Temeljni principi Luciana Floridija
Knjiga počinje s dva ključna koncepta za razumijevanje općeg okvira: definicija AI-a koja se fokusira na repliciranje inteligentnog ponašanja u strojevima, izbjegavajući rasprave o svijesti AI-a te pojam infosfere kao digitalnog ekosustava obogaćenog podacima, pogodnog za AI i strojno učenje.
Bitni etički principi za AI
Floridi nabraja etičke principe koji su paralelni onima u bioetici – korist, neškodljivost, autonomija, pravednost – te dodaje objašnjivost koja obuhvaća objašnjenje funkcioniranja AI-a i odgovornost. Kako bi poboljšali razumijevanje i transparentnost, postoje alati poput modelnih kartica; one služe kao dokumentacija za modele strojnog učenja, opisujući svrhe, operacije, kontekste korištenja i obuke.
Principi u praksi: jaz između etike i primjene
Stvarna namjera praktikanata AI-a mjeri se prevođenjem principa u praksu, postupak pun potencijala za odstupanje od etičkih normi. Floridi bilježi pet načina na koje se jaz između teorije i prakse manifestira, otvarajući put za raspravu o premošćivanju ovog jaza kako bi se postigao doista etičan razvoj AI-a.
Ključni izazovi i kontroverze:
1. Uspostava etičkog AI-a u skladu s globalnim normama:
Postoji značajan izazov u integriranju europske vizije etičnog AI-a s globalnim normama. S obzirom da je AI globalna tehnologija, različitosti u etičkim standardima mogu stvoriti kompleksnosti u međunarodnoj suradnji i konkurenciji.
2. Dihotomija između regulacije i inovacija:
Postoji stalna napetost između želje za regulacijom AI-a radi osiguranja sigurnosti i etičke usklađenosti te potrebu za izbjegavanjem gušenja inovacija. Prekomjerna regulacija može usporiti tehnološki napredak te potencijalno ometati konkurentnost EU-a u prostoru AI-a.
3. Problemi s provedbom:
Provedba AI zakona može predstavljati poteškoće zbog brzog razvoja tehnologije AI-a i izazova nadzora širokog spektra primjena AI-a u različitim sektorima.
4. Prednosti AI zakona:
– Povećano povjerenje javnosti: Jasni skup propisa mogu povećati povjerenje javnosti u AI tehnologije osiguravajući da su sustavi sigurni, pouzdani i poštuju privatnost i temeljna prava.
– Sprečavanje štete: Zakon ima za cilj spriječiti ili umanjiti potencijalnu štetu koju mogu nanijeti AI sustavi, što bi moglo dovesti do sigurnijih ishoda za korisnike i pogođene strane.
– Holistički pristup: Razmatrajući širok spektar faktora poput društvene i tehničke robustnosti, Zakon pristupa AI upravljanju na sveobuhvatan način.
Mane AI zakona:
– Potencijal za prekomjernu regulaciju: Postoji zabrinutost da bi AI zakon mogao postaviti prevelika ograničenja na razvoj AI-a, što bi europskim tvrtkama moglo donijeti manju konkurentnost.
– Troškovi usklađenosti: Usklađenost s Zakonom može povući znatne troškove, posebno za manje tvrtke i startupe, što bi moglo smanjiti njihovu sposobnost inoviranja.
– Ambiguitet i interpretacija: Neke aspekte AI zakona moglo bi se tumačiti na različite načine, što dovodi do pravne nesigurnosti i izazova u provedbi.
Za one koji su zainteresirani za istraživanje više o razvoju i utjecaju AI politika, mogu pronaći vrijedne informacije na glavnim web stranicama Europske komisije na ec.europa.eu ili Visoke stručne skupine za AI.
Dodatno, međunarodne organizacije uključene u etiku AI i oblikovanje politika poput OECD-a na oecd.org i IEEE-a na ieee.org, mogu pružiti dodatne poglede i resurse.
The source of the article is from the blog mivalle.net.ar