Umjetna inteligencija (AI) i podatkovni centri koji je podržavaju bili su predmet zabrinutosti zbog straha od njihovog utjecaja na elektroenergetske mreže. Međutim, nedavna saznanja pomoću suradnje s prof. Jesseom Jenkinsom, pomoćnim profesorom na Princetonu, otkrivaju optimističniji pogled. Za razliku od popularnog uvjerenja, potencijalni stres na elektroenergetskim mrežama nije toliko strašan kao što se mislilo.
Jenkins, stručnjak u području, odbacio je pojam krize tijekom rasprave na događanju Društva za novinare za okoliš održanog na kampusu Princetona. I dok su elektroenergetske mreže i komunalne tvrtke pripremale se za porast potražnje koji bi mogao otežati napore protiv klimatskih promjena, Jenkins je uvjerio prisutne da nema potrebe za panikom.
Istina je da je potražnja za električnom energijom u Sjedinjenim Američkim Državama ostala relativno stabilna tijekom nekoliko godina. Međutim, ovaj trend postupno se mijenja kako električna vozila postaju sve prisutnija, a podatkovni centri nastavljaju proliferirati. Iako je porast očekivane potražnje od električnih vozila bio predviđen od strane elektroprivreda, utjecaj koji bi AI mogao imati na elektroenergetske mreže uhvatio je mnoge nespremne.
Briga je da značajan skok u potražnji električne energije može otežati napore za smanjenje emisija ugljika uzrokujući da plinske ili ugljično-ugljične termoelektrane operiraju dulje nego što je predviđeno. Međutim, Jenkins, koji se fokusira na modeliranje načina dekarbonizacije, pružio je perspektivu o situaciji. Pojasnio je da bi podatkovni centri mogli rezultirati godišnjim rastom potražnje energije koji je četiri puta veći od nedavnog prosjeka. Iako to može zvučati značajno, važno je napomenuti da je nedavni rast iznosio samo prosječnih 0,04% godišnje.
Jenkins je naglasio da ovakav rast još uvijek daleko od tempa koji je zabilježen u prethodnim desetljećima. Za razliku od toga, od 1980. do 2005. godine, potražnja električne energije u SAD-u rasla je prosječnom stopom od 2,3% godišnje. Stoga, iako je rast potražnje zbog AI i podatkovnih centara značajan, nije neviđen, i nema razloga za uzbunu.
Na srodnom događaju, suosnivač cloud-computing diva CoreWeave iznio je određene brige na summitu Bloomberg Intelligencea u New Yorku. Objasnili su da svijet podcjenjuje utjecaj AI na potražnju za više podatkovnih centara u godinama koje dolaze, što bi moglo dodatno opteretiti elektroenergetske mreže.
Unatoč ovom kontrastnom glasu, važno je razmotriti višestruke perspektive i vagati činjenice. Tvrdnje koje je dao Jenkins, poduprte njegovim istraživanjima i stručnošću, pružaju uravnotežen pogled koji umiruje zabrinutosti oko potencijalnog stresa na elektroenergetskim mrežama.
ČPP (članarina za priključenje i priključak) – naknada koju naplaćuju elektroprivredna poduzeća za priključak korisnika na elektroenergetsku mrežu.
IoT (Internet stvari) – mreža međusobno povezanih uređaja koji razmjenjuju podatke međusobno.
Dodatni troškovi – povećani troškovi koji proizlaze iz povećane potrošnje energije ili resursa.
FAQ:
1. Hoće li porast umjetne inteligencije značajno opteretiti elektroenergetske mreže?
Porast umjetne inteligencije zaista će povećati potražnju za električnom energijom; međutim, nedavne spoznaje stručnjaka sugeriraju da opterećenje elektroenergetskih mreža možda nije tako ozbiljno kao što se strahovalo.
2. Kako se rast potražnje od podatkovnih centara uspoređuje s prethodnim razdobljima?
Iako bi podatkovni centri i AI mogli rezultirati značajnim rastom u potražnji za energijom, ključno je stavljanje toga u perspektivu. Nedavni rast iznosi 0,04% godišnje, što je značajno manje od 2,3% godišnje zabilježenog u razdoblju od 1980. do 2005. godine.
3. Kakve posljedice povećana potražnja električne energije može imati na napore za suzbijanje klimatskih promjena?
Briga leži u mogućnosti da plinske ili ugljenično-ugljične termoelektrane rade dulje kako bi zadovoljile povećanu potražnju, što otežava napore za smanjenje emisija ugljika.
Izvori:
– Društvo za okolišne novinare (URL: www.sej.org)
– Bloomberg Intelligence (URL: www.bloomberg.com)
The source of the article is from the blog shakirabrasil.info