U svijetu u kojem tehnologija napreduje neviđenom brzinom, opasnosti s kojima se suočavaju novinari, posebice žene, poprimaju novu i prijeteću formu. Prvi susret Gharida Farooqija, višeg novinara na GTV-u, s tehnološki posredovanim rodno zasnovanim nasiljem (TFGBV) dogodio se 2014. godine dok je izvještavala o antivladinom prosvjedu u Pakistanu. Fotografije nje, manipulirane i popraćene seksističkim i vulgarnim komentarima, kružile su društvenim mrežama.
Tijekom godina, ovi napadi samo su se intenzivirali, koristeći generativnu umjetnu inteligenciju (AI) kako bi stvorili još sofisticiraniji i obmanjujući sadržaj. Nighat Dad, odvjetnica i internet aktivistica iz Digital Rights Foundation (DRF), ovu tehnologiju naziva “fotošopiranje na sofisticiraniji način.” Generativna AI omogućava kreatorima brzo mijenjanje slika, teksta, zvuka ili videozapisa, čime se otežava razlikovanje između originala i dubfakea.
Posljedice za novinare poput Farooqija bile su razorne. Uz organizirane kampanje političkih pristaša, suočava se s neprestanim navalama zlostavljanja na svojim društvenim mrežama. Napadi koje podnosi daleko su iznad običnog trolovanja; oni su neumorni i duboko štetni. Ova vrsta nasilja uglavnom cilja ženske novinarke, iako su neki muškarci također postali žrtve.
Prepoznajući potrebu za podrškom, DRF je uspostavio telefonsku liniju i resursni kit kako bi pomogao onima koji doživljavaju TFGBV. Između siječnja i studenog 2023., 22 ženska i 14 muških novinara potražilo je pomoć od DRF-a za prekršaje poput uvredljivih poruka, seksualnog zlostavljanja, klevete i prijetnji fizičkim nasiljem.
Dok je Farooqi naučila kako se kretati pravnim mehanizmima i podnositi pritužbe, ne svatko posjeduje istu razinu stručnosti u borbi protiv cyber maltretiranja. Zakon o sprečavanju elektroničkih zločina 2016. godine u Pakistanu adresira određene prekršaje, uključujući upotrebu tehnoloških alata za manipulaciju slika ili videozapisa. Međutim, rukovanje slučajevima online zlostavljanja ostaje problematično, uz malo napretka ili komunikacije od Federalne istražne agencije (FIA) u vezi s podnesenim pritužbama.
Iskustvo Farooqija ilustrira ovaj problem. Nakon podnošenja osam pritužbi, tek s njezinom najnovijom pritužbom FIA je poduzela akciju zbog otkrivanja osobnih podataka na mreži. Anonimni pozivi i poruke prijeteći joj silovanjem i smrću potaknuli su FIA da brzo izbriše uvredljive postove.
Poduzimaju se napori kako bi se podržali novinari suočeni s TFGBV-om. Centar izvrsnosti u novinarstvu razvio je komplet za sigurnost i nudi savjetovanje za ženske novinarke u Karachiju. Osim toga, Mreža novinara za digitalna prava u Pakistanu osudila je upotrebu TFGBV-a i generativne AI kao alata za ušutkivanje i uznemiravanje ženskih novinara.
Dok prijetnja generativne AI visi nad nama, Farooqi, poznata po svojoj otpornosti, potiče pojedince da se suzdrže od uspostavljanja kontakta s napadačima kako bi sačuvali svoje mentalno zdravlje. Ovi napadi na novinare moraju se hitno adresirati, naglašavajući važnost pravne akcije, sustava podrške i promjena u društvenom ponašanju kako bi se osigurala sigurnost i integritet novinara, posebice žena, u digitalnom dobu.
### Česta Pitanja (FAQ)
Q: Što je tehnološki posredovano rodno zasnovano nasilje (TFGBV)?
A: TFGBV se odnosi na činove nasilja ili uznemiravanja koji se primarno usmjeravaju na pojedince na temelju njihovog spola koristeći tehnologiju kao sredstvo provođenja. Obuhvaća različite oblike online zlostavljanja, poput cyberstalkanja, osvete pornografijom, doxxinga i širenja eksplicitnog ili manipuliranog sadržaja.
Q: Što je generativna umjetna inteligencija (AI)?
A: Generativna AI je tehnologija koja koristi modele za stvaranje novog sadržaja, uključujući slike, tekst, zvuk ili video. Omogućava kreatorima brzo manipuliranje i izmjenu sadržaja, što otežava razlikovanje između autentičnih i krivotvorenih materijala.
Q: Kako novinari mogu zaštititi sebe od tehnološki posredovanog rodno zasnovanog nasilja?
A: Novinari mogu poduzeti nekoliko mjera kako bi se zaštitili, uključujući korištenje sigurnih i privatnih komunikacijskih kanala, redovito ažuriranje lozinki, oprezno dijeljenje osobnih informacija online te prijavljivanje slučajeva uznemiravanja nadležnim vlastima.
Q: Kako društvo može adresirati problem tehnološki posredovanog rodno zasnovanog nasilja?
A: Adresiranje tehnološki posredovanog rodno zasnovanog nasilja zahtijeva višestran pristup. Uključuje implementiranje snažnijih pravnih okvira za kažnjavanje počinitelja, pružanje sustava podrške žrtvama, promicanje digitalne pismenosti i svijesti te njegovanje kulture koja osuđuje online zlostavljanje i poštuje rodnu ravnopravnost.
Q: Jesu li i muškarci meta tehnološki posredovanog rodno zasnovanog nasilja?
A: Iako tehnološki posredovano rodno zasnovano nasilje uglavnom cilja žene, muškarci također mogu biti žrtve takvog uznemiravanja. Važno je prepoznati i adresirati sve oblike online zlostavljanja i uznemiravanja, bez obzira na rod žrtava.
Industrija oko tehnološki posredovanog rodno zasnovanog nasilja (TFGBV) uglavnom je potaknuta napretkom tehnologije, posebice u području generativne umjetne inteligencije (AI). Kako AI postaje sve sofisticiranija, omogućava stvaranje obmanjujućeg sadržaja, poput dubfakea, što predstavlja značajnu prijetnju novinarima, posebice ženama. Ovi napadi često uzimaju oblik manipuliranih slika, videozapisa ili teksta, koji mogu biti teški za razlikovanje od izvornog sadržaja.
Prognoze tržišta ukazuju da će prevalencija TFGBV vjerojatno rasti kako tehnologija nastavlja evoluirati. Upotreba generativne AI i drugih alata za olakšavanje online uznemiravanja i zlostavljanja očekuje se da će postati sve raširenija. To predstavlja značajan izazov za novinare, budući da moraju navigirati kroz kompleksnosti borbe protiv cyber zlostavljanja i zaštite svoje sigurnosti online.
Problemi vezani uz industriju uključuju nedostatak učinkovitih pravnih mehanizama za adresiranje TFGBV-a. Iako neke zemlje, poput Pakistana, imaju zakone koji se odnose na određene prekršaje, rukovanje slučajevima online uznemiravanja ostaje problematično. Primjeri TFGBV-a često prolaze nekažnjeno, a žrtve se suočavaju s preprekama pri podnošenju pritužbi i dobivanju pravde.
Osim toga, društveno ponašanje i stavovi prema online uznemiravanju trebaju se promijeniti kako bi se učinkovito adresirao problem. Kultura okrivljavanja žrtava i normalizacija online zlostavljanja doprinose nastavku TFGBV-a. Napore treba uložiti u obrazovanje i podizanje svijesti o utjecaju online uznemiravanja te u njegovanje kulture koja osuđuje takvo ponašanje.
Za više informacija o problemu TFGBV-a i naporima koji se ulažu u njegovo suzbijanje, posjetite web stranicu Digital Rights Foundation (DRF): link.
Za dodatne resurse i podršku za ženske novinarke u Pakistanu, možete posjetiti web stranicu Centra izvrsnosti u novinarstvu:
The source of the article is from the blog meltyfan.es