U bliskoj budućnosti očekuje se porast globalne potražnje hrane za 110%. Međutim, održivost naših obradivih površina i pašnjaka je u opasnosti zbog različitih čimbenika, uključujući rastuće temperature, povećanje razina stakleničkih plinova te druge ekološke zabrinutosti.
Za rješavanje ovog problema, istraživački tim koji čine članovi Skoltecha, Instituta za geografiju Ruske akademije znanosti te drugih uglednih istraživačkih organizacija koristio je otvorene podatke i umjetnu inteligenciju kako bi ispitali promjenjivu prikladnost poljoprivrednog zemljišta u sljedećih 25 godina. Njihovo istraživanje naslovljeno “Utjecaj klimatskih promjena na prikladnost poljoprivrednog zemljišta: Studija slučaja interpretabilnih modela učenja temeljenih na strojnom učenju za Euroaziju” objavljeno je u časopisu IEEE Access.
Istraživači su slijedili trokorak metodologiju koja je uključivala prikupljanje i predobradu podataka, obuku modela strojnog učenja te evaluaciju rezultata. Koristeći različite modele klime i scenarije razvoja koji su dijeljeni, predvidjeli su raspodjelu obradivih zemljišta u istočnoj Europi i sjevernoj Aziji, fokusirajući se na utjecaj klimatskih promjena u tim regijama.
Analizirajući tri različita scenarija klimatskih promjena koristeći podatke Europskog centra za prognozu vremena i modele klime iz različitih instituta diljem svijeta, tim je ispitao uvjete navodnjavanja obradivih zemljišta diljem svijeta na razlučivosti od 1 km x 1 km.
Prvi autor studije, Valery Shevchenko, istaknuo je otvorenu prirodu korištenih podataka poput ERA5 analize klimatskih podataka i CMIP modela. Međutim, priznali su da su predviđanja podložna nekoliko parametara kao što su vrsta tla i erozija tla.
Rezultati ukazuju da će se u sljedećih 25 godina, iako bi se ukupna količina obradivog zemljišta mogla povećati, njegova raspodjela će se premjestiti prema sjeveru. Ovaj pomak može zahtijevati povećano navodnjavanje u određenim regijama, što predstavlja potencijalne rizike za trenutno iskorištena poljoprivredna područja.
Istraživači naglašavaju da se njihovi nalazi podudaraju s postojećim znanjem o utjecaju klimatskih promjena na prikladnost poljoprivrednog zemljišta. Nadalje, vjeruju da njihova studija predstavlja poziv na akciju, potičući razvoj strategija za održivu budućnost koje će obraditi potencijalne izazove predviđene njihovim modelom.
U zaključku, imperativ je pratiti i prilagoditi se promjenjivoj dinamici prikladnosti poljoprivrednog zemljišta. Kroz sveobuhvatnu analizu podataka i tehnike strojnog učenja, znanstvenici mogu pružiti vrijedne uvide kako bi informirali politike i prakse koje osiguravaju globalnu sigurnost hrane usprkos izazovima koje donose klimatske promjene.
The source of the article is from the blog elblog.pl