AI deepfakeovi postali su tema razgovora, s velikim zabrinutostima koje se pojavljuju u vezi s njihovim potencijalnim utjecajem na naše živote. Iako je nedavni fokus bio na deepfakeovima Taylor Swift koji su uključivali obožavatelje Kansas City Chiefsa, postoji dublji problem u igri. Rasprostranjena uporaba umjetne inteligencije za stvaranje krivotvorene medijske procjene predstavlja značajan rizik za našu privatnost i sigurnost informacija.
U prošlosti je stvaranje krivotvorenih slika zahtijevalo specijalizirane vještine u programima poput Adobe Photoshopa. Međutim, s pojavom platformi poput ChatGPT-a, sada svatko može lako stvarati deepfakeove bez ikakvog tehničkog znanja. Ova dostupnost dovela je do povećanja stvaranja deepfakeova s poznatim osobama, što rezultira širenjem dezinformacija.
Još zabrinjavajuće je potencijalno korištenje AI deepfakeova za krađu identiteta. U prošlosti su postojali načini za identifikaciju AI-generiranih slika, ali s napretkom tehnologije deepfakea, ti su načini postali beskorisni. To predstavlja prijetnju pojedincima, posebno kada je riječ o traženju posla i održavanju povjerenja javnosti u istinu.
Uticaj AI deepfakeova ide izvan poznatih osoba. Papa, primjerice, bio je meta zloglasnih deepfakeova, što je navelo Vatikan da demantira glasine o njegovom izgledu. Čak se i bivši predsjednik SAD-a Donald Trump našao u središtu kontroverzi vezanih za deepfake. Posljedice takvog lažnog sadržaja mogu biti ozbiljne, dovodeći do podjela u društvu i urušavanja povjerenja.
Poduzimaju se napori kako bi se suzbili AI deepfakeovi putem uvođenja zakonodavstva poput “Taylor Swift Act” iz Missourija. Ovi zakoni imaju za cilj rješavanje neovlaštenog otkrivanja osobnosti pojedinaca dopuštajući pokretanje građanskih tužbi. Međutim, borba protiv deepfakeova je neprestani izazov, jer tehnički napredak nadmašuje učinkovitost trenutnih metoda otkrivanja.
U svijetu u kojem postaju sve učestaliji AI deepfakeovi, važno je da pojedinci poboljšaju svoje vještine medijske pismenosti. Učenje kako prepoznati vjerodostojne izvore i provjeriti sadržaj prije nego što mu povjerujemo i dijelimo, može pomoći u suzbijanju širenja lažnih informacija.
Uspon AI deepfakeova pokrenuo je globalni razgovor o potencijalnim rizicima koje predstavljaju. Nije riječ samo o poznatim osobama; radi se o zaštiti sebe i svojih najbližih od onih koji bi mogli zloupotrijebiti naše sličnosti u AI-generiranim medijima. Informiranost i razumijevanje najnovijih trendova umjetne inteligencije omogućuju nam da se snađemo u ovom složenom okruženju i osiguramo svoju privatnost i sigurnost.
Često postavljana pitanja:
P: Što su AI deepfakeovi?
O: AI deepfakeovi odnose se na umjetnički generirane medije pomoću umjetne inteligencije, poput slika ili videozapisa, koji su manipulirani da izgledaju stvarno, ali su zapravo krivotvoreni.
P: Kako se stvaraju AI deepfakeovi?
O: U prošlosti je stvaranje krivotvorenih slika zahtijevalo specijalizirane vještine u programima poput Adobe Photoshopa. Međutim, s pojavom platformi poput ChatGPT-a, sada svatko može lako stvarati deepfakeove bez ikakvog tehničkog znanja.
P: Kakve su zabrinutosti vezane uz AI deepfakeove?
O: Zabrinutosti vezane uz AI deepfakeove uključuju širenje dezinformacija, moguću krađu identiteta, izazove u pronalaženju posla i urušavanje povjerenja.
P: Kako AI deepfakeovi utječu na društvo?
O: AI deepfakeovi mogu dovesti do podjela u društvu i urušavanja povjerenja kada se širi lažni sadržaj. To može imati ozbiljne posljedice na javnu percepciju i može ugroziti privatnost i sigurnost pojedinaca.
P: Što se poduzima da bi se suzbili AI deepfakeovi?
O: Poduzimaju se napori kako bi se suzbili AI deepfakeovi putem uvođenja zakonodavstva, poput “Taylor Swift Act” u Missouriju, koji omogućuje pokretanje građanskih tužbi radi rješavanja neovlaštenog otkrivanja osobnosti pojedinaca. Međutim, borba protiv deepfakeova ostaje neprestani izazov.
P: Kako pojedinci mogu sebe zaštititi od AI deepfakeova?
O: Izuzetno je važno da pojedinci poboljšaju svoje vještine medijske pismenosti, kao što je prepoznavanje vjerodostojnih izvora i provjera sadržaja prije nego što im povjeruju i podijele ga. To može pomoći u suzbijanju širenja lažnih informacija.
Definicije:
– AI deepfakeovi: Umjetnički generirani mediji koji su manipulirani da izgledaju stvarno, ali su zapravo krivotvoreni.
– Deepfake tehnologija: Tehnologija koja omogućuje stvaranje AI deepfakeova, omogućujući svakome da lako stvara krivotvoreni medij bez tehničkog znanja.
– Dezinformacije: Lažne ili netočne informacije koje se šire nenamjerno.
– Dizinformacije: Lažne ili netočne informacije koje se šire namjerno kako bi se prevarile ili zavarale.
– Vještine medijske pismenosti: Sposobnost kritičke analize i vrednovanja medijskih poruka radi utvrđivanja njihove točnosti i vjerodostojnosti.
Predloženi linkovi:
– Vatikan
– Bijela kuća
– Sveučilište u Missouriju
The source of the article is from the blog lisboatv.pt