Strah od gubitka posla zbog tehnoloških napretaka nije nova pojava. Tijekom povijesti, svaka nova tehnologija izazvala je tjeskobu među masama vezano uz sigurnost njihovih poslova. S porastom umjetne inteligencije (AI) tehnologija poput OpenAI-ovog ChatGPT-a i Googleovog Barda, ti strahovi su postali dublji nego ikad prije.
Goldman Sachs je prethodno procijenio da bi AI mogao automatizirati oko 25% globalne radne snage u narednim godinama, dok je McKinsey predvidio da će AI obavljati gotovo 50% svih poslova do 2025. godine. Osim toga, istraživanja provedena na Sveučilištu u Pennsylvaniji, NYU-u i Princetonu su pokazala da bi samo ChatGPT mogao utjecati na gotovo 80% radne snage.
Međutim, nedavna analiza provedena na Massachusetts Institute of Technology (MIT) pruža suptilniju perspektivu. Studija ne samo da ispituje može li posao biti zamijenjen AI-em, već također procjenjuje ekonomsku izvedivost automatizacije takvih zadataka. Rezultati pokazuju da se samo 1,6% plaća radnika u američkom gospodarstvu može automatizirati, pri čemu je samo 23% tih zadataka izvedivo za automatizaciju.
Studija priznaje izvanredne mogućnosti AI tehnologija novoga doba. Naglašava da strojevi posjeduju znatan nivo vještine u zadacima koji su ranije bili rezervirani samo za ljudsku stručnost. Međutim, također prepoznaje ograničenja i prepreke širokom usvajanju AI-a. Primjerice, unatoč napretku u računalnom vidu, trenutno ima ekonomsku prednost samo u 23% zadatka vezanih uz viziju na razini tvrtke.
Čimbenik troška je također značajno razmatranje. Studija sugerira da bi, čak i uz godišnje smanjenje troškova od 50%, trebalo pričekati do 2026. godine da polovica zadataka vezanih uz viziju postane ekonomski izvediva za automatizaciju. Osim toga, do 2042. godine još uvijek će postojati zadaci u kojima radna snaga i dalje ima prednost nad računalnim vidom.
Iako je potencijal za zamjenu poslova uz pomoć AI-a značajan, studija sugerira da će taj proces biti postupan. Naglašava važnost politika i programa prekvalifikacije kako bi se ublažili učinci nezaposlenosti uzrokovane automatizacijom AI-a.
Zaključno, analiza MIT-a pruža uravnoteženu i umjerenu perspektivu o utjecaju AI-a na tržišta rada. Iako su zabrinutosti zbog gubitka posla valjane, ključno je prepoznati ekonomsku izvedivost, ograničenja i postupnost usvajanja AI-a. Uz proaktivne mjere poput politika i inicijativa prekvalifikacije, društvo može snalažljivo upravljati promjenama u području poslova i u potpunosti iskoristiti prednosti AI tehnologije.
Često postavljana pitanja (FAQ) temeljena na članku:
1. O čemu se glavno raspravlja u članku?
Glavna tema rasprave u članku je strah od gubitka posla zbog tehnološkog napretka, posebno porasta umjetne inteligencije (AI) tehnologija.
2. Koliko globalne radne snage AI može potencijalno automatizirati?
Prema procjeni Goldman Sachsa, AI bi mogao automatizirati otprilike 25% globalne radne snage u narednim godinama. McKinsey je predvidio da će gotovo 50% svih poslova biti obavljeno od strane AI-a do 2025. godine.
3. Kakav utjecaj sam ChatGPT može imati na radnu snagu?
Istraživanja provedena na Sveučilištu u Pennsylvaniji, NYU-u i Princetonu pokazala su da bi samo ChatGPT mogao utjecati na gotovo 80% radne snage.
4. Što otkriva nedavna analiza MIT-a o automatizaciji poslova?
Nedavna analiza MIT-a otkriva da se samo 1,6% plaća radnika u američkom gospodarstvu može automatizirati, pri čemu je samo 23% tih zadataka izvedivo za automatizaciju.
5. Koja su ograničenja i prepreke širokom usvajanju AI-a?
Analiza MIT-a prepoznaje ograničenja usvajanja AI-a, poput ekonomske prednosti računalnog vida u samo 23% zadataka vezanih uz viziju na razini tvrtke. Čimbenik troška je također značajno razmatranje, jer neki zadaci ne postaju ekonomski izvedivi za automatizaciju sve do 2026. godine, dok drugi i dalje ostaju povoljni za radnu snagu do 2042. godine.
6. Kako studija sugerira ublažavanje utjecaja automatizacije AI-a?
Studija sugerira važnost politika i programa prekvalifikacije kako bi se ublažili učinci nezaposlenosti uzrokovane automatizacijom AI-a.
7. Koja je opća perspektiva koju pruža analiza MIT-a?
Analiza MIT-a pruža uravnoteženu i umjerenu perspektivu o utjecaju AI-a na tržišta rada. Naglašava ekonomsku izvedivost, ograničenja i postupnost usvajanja AI-a te ističe važnost proaktivnih mjera za upravljanje promjenama u području poslova.
Ključni pojmovi:
– AI: Umjetna inteligencija se odnosi na sposobnost strojeva da obavljaju zadatke koji obično zahtijevaju ljudsku inteligenciju, poput vizualnog opažanja, prepoznavanja govora i donošenja odluka.
– ChatGPT: OpenAI-ov ChatGPT je AI model koji može voditi razgovore slične ljudskim.
– Bard: Bard je AI tehnologija koju je razvio Google koja može generirati poeziju i sudjelovati u kreativnom pisanju.
– Automatizacija: Automatizacija se odnosi na upotrebu strojeva ili tehnologije za obavljanje zadataka ili procesa bez ljudske intervencije.
Predloženi povezani linkovi:
– OpenAI’s ChatGPT
– Gartner: AI Usvajanje kao odgovor na COVID-19
– MIT: Proboj na području AI-a
– CIO: Što je AI?
The source of the article is from the blog scimag.news