Nagle tehnološke promjene u području generativne AI tehnologije posljednjih godina donijele su značajne promjene u kreativnim industrijama. Međutim, ovi napretci također su izazvali rasprave vezane za prava intelektualnog vlasništva i korištenje autorski zaštićenog materijala u algoritmima strojnog učenja.
Postojeće “pravedno korištenje” klauzule u različitim zemljama dopuštaju određenu upotrebu autorski zaštićenog materijala u svrhu obuke algoritama. Međutim, kako generativna AI postaje moćnija i sposobnija, granica između pravednog korištenja i povrede postaje zamagljena. To je dovelo do sukoba između prava umjetnika i upotrebe njihovog rada u obuci AI sustava koji se izravno natječu s njima na kreativnom tržištu.
Zaštitnici prava tvrde da trenutne iznimke ne mogu biti smatrane pravednim korištenjem te da korištenje umjetničkih radova za obuku AI sustava to ne može biti. To je stvorilo nesigurnost i potencijalno može poremetiti prakse vodećih generativnih AI tvrtki poput OpenAI i Stability AI.
Druga važna rasprava vrti se oko transparentnosti AI-generiranog kreativnog rada. Slično označavanju štetnih tvari u proizvodima ili objavi informacija o uvjetima rada u sweatshopovima, mnogi tvrde da potrošači imaju pravo znati je li neki umjetnički rad generiran pomoću AI sustava. Granica između ljudskog i AI doprinosa kreativnim radovima postaje sve teže definirati, posebno kada su AI procesi uključeni u više faza kreativnog procesa.
Dok komercijalna industrija kreativne tehnologije nastavlja rasti, vlade se nalaze u dilemi između podrške pravima umjetnika i poticanja razvoja inovativnih startapa u sektoru. Ova složena situacija uključuje različite sudionike s različitim stavovima o ovom pitanju. Dok neki generativni AI tehnolozi paze da ne naruše prava umjetnika, drugi vjeruju u korištenje autorski zaštićenih umjetničkih djela za obuku podataka.
Međutim, mnoge AI tvrtke usvojile su stav koji podržava umjetnike i odabiru “sigurne” podatke za obuku koji su ili slobodni od autorskih prava, licencirani ili njihov vlastiti originalni sadržaj. Također se istražuju alternativne AI tehnike kako bi se izbjeglo izravno korištenje autorski zaštićenog materijala za treniranje sustava strojnog učenja.
Gledajući unaprijed, jasno je da će pojava moćnih generativnih sustava imati značajan utjecaj na kreativne industrije. S većom produkcijom kreativnih radova i različitim komercijalnim poslovnim modelima koji ciljaju monetizaciju te produkcije, krajolik će proći daljnju transformaciju.
Dok tehnološki napretci oblikuju industriju, izazov leži u pronalaženju načina da se generativna AI tehnologija bez problema integrira u postojeće procese rada. Tehnolozi moraju uzeti u obzir potrebe i preferencije digitalnih kreativnih radnika i dizajnirati alate koji se uklapaju u uspostavljene načine rada.
S rastom alata za generiranje tekstova i napretkom u obradi prirodnog jezika, možemo očekivati da će sam jezik postati sve izražajniji način interakcije tijekom kreativnog procesa. Nadalje, sposobnost AI sustava za razdvajanje glazbenih zapisa i izvlačenje pokreta glumaca otvara nove mogućnosti za manipulaciju kreativnim sadržajem, bez obzira na oblik datoteke ili kodiranje.
Ukratko, revolucionarni utjecaj generativne AI tehnologije na kreativne industrije s sobom nosi nekoliko izazova vezanih za prava intelektualnog vlasništva. Ongoing debates surrounding fair use, transparency, and the involvement of AI in the creative workflow highlight the need for careful consideration and collaboration between artists, technologists, and policymakers to strike a balance between innovation and protecting artists’ rights.
The source of the article is from the blog krama.net